Voćarstvo pitanje br. 172

24

Ne znam o kojoj biljci je riječ, ali listovi su slični bademovim, a cvate oko 5. mjeseca. Molim vas da mi determinirate biljku na temelju fotografija koje šaljem.
Pyrus amygdaliformis, krušvina je biljna vrsta koja pripada porodici ružovki (Rosaceae) i srodnik je obične kruške. Pojavljuje se samoniklo na području južne Europe, Sredozemlja i zapadne Azije. Kod nas je ima duž Jadranske obale, u Istri i Dalmaciji. Raste na toplim, osunčanim ili polusjenovitim staništima na livadama i čistinama, u makiji i šikarama. Listopadni je grm ili niže stablo visne 3-10 m, nepravilne, guste, okruglaste krošnje. Raste sporo. Korijenov sustav prodire duboko u tlo, snažan je i dobro razgranat zbog čega dobro veže tlo i čuva ga od erozije. Mladi izboji su smeđi, u početku gusto dlakavi, kasnije ogole. Kora je crvenkasto- smeđa, uzdužno i poprečno ispucana, debela do 1 cm. Listovi, na tankim peteljkama, dugim 1-3 cm, naizmjenično su raspoređeni duž izbojka, mogu biti različitih oblika i veličine: ovalni, jajoliki do izduženo eliptični, dugi 3-8 cm, a široki 1-3 cm; na vrhu ušiljeni, cjelovitog do sitno napiljenog ruba, na licu tamnozeleni, na naličju sivkasti, fino dlakavi. Oblikom podsjećaju na list badema pa otuda potječe i ime vrste amygaliformis. Cvjetovi su dvospolni, jednodomni, veliki oko 2 cm, 5-12 skupljeno je u gronjaste cvatove. Vjenčić je građen od 5 bijelih latica. Cvate u travnju i svibnju. Plodovi na kratkim stapkama su okruglasti, tvrdi, u početku zeleni, kasnije žutosmeđi, veliki 2-3 cm. Dozrijevaju u listopadu. Jestivi su, gorkastog do kiselkastog okusa. Mogu se sušiti i koristiti kao čaj ili prerađivati. Lako se križa s običnom kruškom, a može se koristiti i kao podloga za cijepljenje. Nema neku izrazitu dekorativnu vrijednost osim što lijepo izgleda u vrijeme cvatnje, a s vremenom oblikuje slikovito stabalce.

izv. prof. dr. sc. Vesna ŽIDOVEC

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 171
Sljedeći članakVoćarstvo pitanje br. 173
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.