Ne znam o kojoj biljci je riječ, ali listovi su slični bademovim, a cvate oko 5. mjeseca. Molim vas da mi determinirate biljku na temelju fotografija koje šaljem.
Pyrus amygdaliformis, krušvina je biljna vrsta koja pripada porodici ružovki (Rosaceae) i srodnik je obične kruške. Pojavljuje se samoniklo na području južne Europe, Sredozemlja i zapadne Azije. Kod nas je ima duž Jadranske obale, u Istri i Dalmaciji. Raste na toplim, osunčanim ili polusjenovitim staništima na livadama i čistinama, u makiji i šikarama. Listopadni je grm ili niže stablo visne 3-10 m, nepravilne, guste, okruglaste krošnje. Raste sporo. Korijenov sustav prodire duboko u tlo, snažan je i dobro razgranat zbog čega dobro veže tlo i čuva ga od erozije. Mladi izboji su smeđi, u početku gusto dlakavi, kasnije ogole. Kora je crvenkasto- smeđa, uzdužno i poprečno ispucana, debela do 1 cm. Listovi, na tankim peteljkama, dugim 1-3 cm, naizmjenično su raspoređeni duž izbojka, mogu biti različitih oblika i veličine: ovalni, jajoliki do izduženo eliptični, dugi 3-8 cm, a široki 1-3 cm; na vrhu ušiljeni, cjelovitog do sitno napiljenog ruba, na licu tamnozeleni, na naličju sivkasti, fino dlakavi. Oblikom podsjećaju na list badema pa otuda potječe i ime vrste amygaliformis. Cvjetovi su dvospolni, jednodomni, veliki oko 2 cm, 5-12 skupljeno je u gronjaste cvatove. Vjenčić je građen od 5 bijelih latica. Cvate u travnju i svibnju. Plodovi na kratkim stapkama su okruglasti, tvrdi, u početku zeleni, kasnije žutosmeđi, veliki 2-3 cm. Dozrijevaju u listopadu. Jestivi su, gorkastog do kiselkastog okusa. Mogu se sušiti i koristiti kao čaj ili prerađivati. Lako se križa s običnom kruškom, a može se koristiti i kao podloga za cijepljenje. Nema neku izrazitu dekorativnu vrijednost osim što lijepo izgleda u vrijeme cvatnje, a s vremenom oblikuje slikovito stabalce.
izv. prof. dr. sc. Vesna ŽIDOVEC
