Voćarstvo pitanje br. 176

42

Limunu su se počele sušiti grančice od vrha i crniti. Limun uzgajam u posudi, te sam ga presadio s novom zemljom. Lijepo je cvao i imao plodove. Suzbijao sam protiv ušiju, a primjećujem da u tegli ima i puno mrava.
Iz vašeg upita i priloženih slika čini se da su limuni, unoseći ih u zatvoren prostor u kojemu su uvjeti bili bitno različiti od onih vani, doživjeli stres. Fotografija prvog limuna prikazuje jednu zelenu grančicu. Uklonite ostale suhe grane i ostavite ovu zelenu. I ovu zelenu granu skraćujte pomalo (centimetar po centimetar) i škarama stisnite da vidite da li ima soka. Ako ima, ima i nade da ćete biljku spasiti. Rezidbom napravljene rane premažite voćarskim voskom. Budući ova grana ima kosi položaj, stavite joj potporanj i zavežite je uz njega kako bi se ispravila. Vjerujem da će nakon izvjesnog vremena krenuti vegetacija. Drugi limun je upitan. I njega probajte rezati malo po malo i utvrdite ima li soka. Ako ga nema, a mislim da ga nema, limun je propao. Savjetujem kupnju sadnica cijepljenih na podlogu Poncirus trifoliata jer povećava otpornost na niske temperature i na fitoftoru agruma. Savjetujem vam da pročitate članke objavljene u časopisu Gospodarski list „Uzgoj sadnica agruma u loncima“ i „Limun mjesečar, pogodan za uzgoj na otvorenom i u loncima“ koje možete naći i na internetu.

Zorica VELAGIĆ, dipl. ing. agr.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 175
Sljedeći članakVinogradarstvo pitanje br. 104
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.