Voćarstvo pitanje br. 177

36

Pronašli smo mrlje na listu naranče, pa nas zanima čime možemo tretirati i kakva je ovo bolest ili štetnik koji je izazvao promjenu na lišću?
List naranče, prema priloženoj fotografiji napadnut je štitastim ušima. S ovim štetnicima se nije jednostavno boriti jer su zaštićeni štitovima. Citruse napada veliki broj vrsta štitastih ušiju od kojih su najznačajniji predstavnici porodice Diaspine. Štetu čine ličinke koje imaju usni aparat prilagođen sisanju. Hraneći se biljnim sokom napadnuti dio lista ostaje bez klorofila, zelena boja se mijenja u žutu i na taj način je znatno umanjena sposobnost fotosinteze. Neke vrste su ograničene samo na lišće i grane, ali ima i onih koji napadaju i plodove. Dakle, sisanjem biljnog soka, biljka domaćin slabi, a ako je napad jači može i uginuti. Najefikasnija mjera suzbijanja je zimsko prskanje stabala sa sredstvima na bazi mineralnog ulja kao što je Bijelo ili Svijetlo ulje, a prema naputku proizvođača. Prskanje se provodi za vrijeme bubrenja pupova, odnosno pred kretanje vegetacije. U našim uvjetima to je polovica ožujka. Može se dogoditi da bubrenje pupova počne ranije, ali i kasnije. Zbog toga je potrebno promatranje radi određivanja vremena prskanja. Prskanje za vrijeme vegetacije je manje efikasno jer insekticidi slabije djeluju na ženke i ličinke ispod štitova. U našim uvjetima ovi štetnici imaju tri generacije. Biološki ciklus štitastih ušiju traje oko 45 dana. Prskanje insekticidima će imati rezultat samo ako prskamo štetnika u fazi pokretnih ličinki. Orijentacijski rokovi tretiranja su oko 15. svibnja i oko 15. srpnja. Tretiranje protiv treće generacije je bolje izostaviti radi skorog početka sazrijevanja plodova. Za suzbijanje lisnih i štitastih ušiju u RH imaju dozvolu pripravci iz grupe neonikotinoida, a među njima je i Boxer 200 SL, za kojeg ste pitali. Štitaste uši se šire uglavnom na istom stablu. Na veće udaljenosti se mogu širiti sadnim materijalom, alatom pa i vjetrom. Nakon rezidbe treba skupiti orezane dijelove i spaliti ih.

Zorica VELAGIĆ, dipl. ing. agr.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVinogradarstvo pitanje br. 104
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 557
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.