Pronašli smo mrlje na listu naranče, pa nas zanima čime možemo tretirati i kakva je ovo bolest ili štetnik koji je izazvao promjenu na lišću?

List naranče, prema priloženoj fotografiji napadnut je štitastim ušima. S ovim štetnicima se nije jednostavno boriti jer su zaštićeni štitovima. Citruse napada veliki broj vrsta štitastih ušiju od kojih su najznačajniji predstavnici porodice Diaspine. Štetu čine ličinke koje imaju usni aparat prilagođen sisanju. Hraneći se biljnim sokom napadnuti dio lista ostaje bez klorofila. Zelena boja se mijenja u žutu i na taj način je znatno umanjena sposobnost fotosinteze. Neke vrste su ograničene samo na lišće i grane, ali ima i onih koji napadaju i plodove.

Dakle, sisanjem biljnog soka, biljka domaćin slabi, a ako je napad jači može i uginuti. Najefikasnija mjera suzbijanja je zimsko prskanje stabala sa sredstvima na bazi mineralnog ulja kao što je Bijelo ili Svijetlo ulje, a prema naputku proizvođača. Prskanje se provodi za vrijeme bubrenja pupova, odnosno pred kretanje vegetacije. U našim uvjetima to je polovica ožujka. Može se dogoditi da bubrenje pupova počne ranije, ali i kasnije. Zbog toga je potrebno promatranje radi određivanja vremena prskanja.

Prskanje za vrijeme vegetacije je manje efikasno jer insekticidi slabije djeluju na ženke i ličinke ispod štitova. U našim uvjetima ovi štetnici imaju tri generacije. Biološki ciklus štitastih ušiju traje oko 45 dana. Prskanje insekticidima će imati rezultat samo ako prskamo štetnika u fazi pokretnih ličinki. Orijentacijski rokovi tretiranja su oko 15. svibnja i oko 15. srpnja. Tretiranje protiv treće generacije je bolje izostaviti radi skorog početka sazrijevanja plodova. Za suzbijanje lisnih i štitastih ušiju u RH imaju dozvolu pripravci iz grupe neonikotinoida, a među njima je i Boxer 200 SL, za kojeg ste pitali. Štitaste uši se šire uglavnom na istom stablu. Na veće udaljenosti se mogu širiti sadnim materijalom, alatom pa i vjetrom. Nakon rezidbe treba skupiti orezane dijelove i spaliti ih.

Prethodni članakKad i kako dodati magnezij vinovoj lozi?
Sljedeći članakImam li status branitelja?
Zorica Velagić, dipl. ing. agr.
Rođena u Žuljani, opću gimnaziju završava u Dubrovniku, a Poljoprivredni fakultet u Sarajevu. Specijalizirala se u Francuskoj u području virusnih bolesti, posebno agruma. Do umirovljenja radi kao poljoprivredni, te gospodarski inspektor. Rođena u Žuljani (poluotok Pelješac) 1941. godine. Opću gimnaziju završila u Dubrovniku, te Poljoprivredni fakultet, voćarsko-vinogradarskog smjera u Sarajevu. Radeći petnaest godina u kombinatu „Neretva“ u Opuzenu, stekla je dragocjeno iskustvo u ispitivanju sorata raznih voćnih vrsta, posebice agruma. U navedenom periodu odradila i specijalizaciju u Francuskoj (Bordeaux i Korzika) iz područja virusnih bolesti raznih voćnih vrsta, posebice agruma. Nakon usavršavanja radila na testiranju voćnih vrsta na virusne bolesti. Iz obiteljskih razloga napušta kombinat „Neretvu“ i do umirovljenja radi kao poljoprivredni inspektor, kasnije kao gospodarski inspektor u Dubrovniku.