Voćarstvo pitanje br. 185

44

Zanima me kako se razmnožavaju josta i crni ribiz?
Crni ribiz je jedan od roditelja joste, od kojeg je naslijedila mnogo svojstava, pa se i razmnožavaju slično. Najčešća metoda koja se upotrebljava kod obje vrste je zrelim reznicama koje je najbolje uzimati iz matičnjaka sa sortno čistim i zdravim sadnim materijalom. S površine od 1 ha matičnjaka godišnje se može dobiti i do 150000-200000 reznica. Metoda je jednostavna, nije skupa, dobiju se dobro razvijene sadnice koje će biti bujnog rasta i visoke rodnosti. Za reznice se koriste jednogodišnji dobro razvijeni ljetorasti, od jednog se mogu dobiti 2-3 reznice dužine 10-20 cm, bolje se ožiljava donji dio. Najbolje ih je uzimati u jesen kad s matične biljke otpadne lišće, mogu se čuvati u hladnjačama ili u vlažnom pijesku, a onda u proljeće obaviti prporenje i sadnju na stalno mjesto. Mogu se razmnožavati i zelenim reznicama, koje se skidaju u 6. i 7. mjesecu s vrhova mladica koje su počele s odrvenjavanjem. Dužina reznice je oko 8-10 cm, prosječno ima 4-5 listova. Napravi se ravan presjek neposredno ispod najnižeg lista, potom se ukloni donje lišće, ostavljajući samo 1-2 gornja lista. Reznice se postavljaju koso u redove, u pripremljeni supstrat, a zatim se nakon 15-ak dana vade i sade u rastilo. Na manjim površinama i okućnicama mogu se upotrebljavati i metode nagrtanjem i položenicama (grebenicama). Nagrtanje se provodi rano u proljeće, prije kretanje vegetacije. Sve grane se orežu na dužinu 5-7 cm, zatim se obavi obilna gnojidba. Razvit će se veliki broj mladica, kad porastu u visinu 10-12 cm, prorede se i nagrnu trošnom zemljom do polovice visine. Poslije 15-20 dana potrebno je obaviti još jedno nagrtanje izdanaka. U jesen, po otpadanju lišća, obavlja se odgrtanje i odvajanje ožiljenih izdanaka, kojih se po 1 grmu može dobiti 50-100. Razmnožavanje položenicama je također jednostavna i uspješna metoda. Rano u proljeće, prije kretanja vegetacije, u grmu se odaberu 2-3 bujna i uspravno rastuća ljetorasta koja se ostave za rod. Ostalih 3-5 se polažu vodoravno u prethodno iskopane jarke dubine 7-10 cm i pričvrste. Položene grane ostaju u otvorenim brazdama sve dok se iz njihovih bočnih pupoljaka ne razviju mladice dužine 10-12 cm, kad se brazde zagrću trošnom plodnom zemljom. Položenice se odgrću i vade iz jarka u jesen, nakon otpadanja lišća. Osim navedenih metoda, vegetativno se mogu razmnožavati i pupoljcima, dijeljenjem grma, cijepljenjem i kulturom tkiva, ali se te metode rjeđe koriste, a generativno razmnožavanje (sjemenom) se upotrebljava samo u cilju stvaranja novih sorti. Stoga ove godine stignete još provesti razmnožavanje zrelim i zelenim reznicama, dok za metode nagrtanjem i položenicama trebate pričekati do idućeg proljeća.

Marina MARETIĆ, mag. ing. agr.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakGnojidba pitanje br. 34
Sljedeći članakVinogradarstvo pitanje br. 110
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.