Voćarstvo pitanje br. 187

39

Pokušao sam ožiliti lipu, smokvu, murvu u kontroliranim uvjetima i kad krene s rastom i izvadim je iz kontroliranih uvjeta ona se osuši. Postoji li literatura koja bi mi bila od pomoći?
Bilo bi dobro da ste napisali još neke informacije, npr. nalazite li se na mediteranskom ili kontinentalnom klimatskom području, u koje godišnje doba ste obavljali ožiljavanje i presađivanje na otvoreno, koliko su iznosile vrijednosti parametara u kontroliranim uvjetima, kakvi uvjeti vladaju na parceli na koju presađujete sadnice: vrsta tla, nadmorska visina, klimatski parametri, količina oborina itd. Mnogo je faktora koji mogu nepovoljno djelovati na sadnice u razdoblju kad se presađuju na otvoreno, tj. kad više nisu u zaštićenim prostorima, odnosno u uvjetima koji se mogu kontrolirati, a sušenje može uzrokovati jedan ili interakcija više njih. Ako je kod vas slučaj da se osuše sve sadnice koje ste uzgojili, otprilike u isto vrijeme, moguć uzročnik je i neki štetnik ili bolest. Također, fiziološki nedostatak vode može biti uzrok sušenja svih sadnica. Neke mediteranske voćne vrste, među kojima i smokva i murva, koje ste naveli, teže se primaju, ali kad se prime uspješno i krenu s rastom, dosta su otporne i dugovječne. Ako ste u mediteranskom klimatskom području, onda je bolje presađivanje obavljati u jesen. Što se tiče nadmorske visine, smokva i murva najbolje uspijevaju do 300-400 m, iako mogu i na višoj. Optimalno je da je pH tla neutralne ili slabokisele reakcije, pa bi bilo poželjno prethodno obaviti analizu tla. Moguće je da i neki čimbenik tla negativno utječe, tj. uzrokuje sušenje sadnica. Kako se radi o mediteranskim vrstama koje su i dugovječne, za uzgoj u kontinentalnom području treba dobro odabrati mikrolokaciju, poželjno je da je položaj osunčan, pozicija južna, zaštićena od hladnih zimskih vjetrova. Bilo bi dobro da su se za tu mikrolokaciju godinama prije pratili podaci temperature, padalina, vjetrova i drugih parametara. Važno je dobro pripremiti tlo na koje se planira posaditi. Sadnicu treba posaditi na istu dubinu na kojoj je bila u rasadniku, ne preplitko, jer će na taj način biti izložena suši. Prije sadnje je potrebno skratiti korijenje, a sadnicu posaditi u prethodno iskopanu rupu velikih dimenzija. Sadnice ne bi trebalo presađivati na otvoreno dok ne narastu dovoljno, treba ih postepeno privikavati na sunčevu svjetlost, da se spriječe opekotine. Zalijevati ih treba umjereno. Kad se presade na otvoreno, prve zime, a poželjno i idućih, preporuča se zaštititi ih zagrtanjem, malčiranjem ili omotavanjem. Presađivanje sadnica će svakako kod njih izazvati stres, kojeg treba što je više moguće, preventivno ublažiti. Što se tiče literature, postoji nekoliko izdanja naslova „Smokva“ objavljenih kod nas (Bakarić i sur., 1989., Prgomet i sur., 2003., Vego i sur., 2008.), za murvu mi nije poznato posebno izdanje, osim u sklopu literature iz područja mediteranskog i suptropskog voćarstva. Bilo bi dobro da pogledate literaturu iz područja rasadničarstva, pedologije, agroklimatologije, fiziologije i biokemije biljaka, ali previše je to naslova da bismo sada sve ovdje navodili.

Marina MARETIĆ, mag. ing. agr.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 186
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 590
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.