S obzirom da imam podlogu limuna u lončanici u stanu, nisam siguran kad ga je i na koji način najbolje cijepiti?
ODGOVOR Među agrumima limun se ističe osjetljivošću na niske temperature zraka, oštećenja mogu nastati već pri -2 °C, zbog čega se često uzgaja u posudama, koje se unose u zaštićeni prostor tijekom zime. Agrumi se mogu razmnožavati generativno (sjemenom) i vegetativno (reznicama i cijepljenjem). Metoda ožiljavanjem zelenim i zrelim reznicama je manje zastupljena u praksi, a i takva stabla kasnije budu osjetljivija na bolesti korijenovog sustava. Cijepljenje se najčešće primjenjuje, sadnice limuna se proizvode cijepljenjem plemki plemenitih sorti na podloge, kao što su: sjemenjak limuna (vaš slučaj), slatka naranča, gorka naranča, Poncirus trifoliata itd. Za limun su najbolji izbor sjemenjak limuna ili gorke naranče, čija je prednost što dobro podnosi suha tla i dobre je kompatibilnosti s plemenitim sortama, ali negativna svojstva su joj osjetljivost na Tristeza virus i na niske temperature. Poncirus trifoliata se često koristi zbog svoje otpornosti na hladnoću, nedostatak je što slabije podnosi tla s viškom fiziološki aktivnog vapna i zaslanjena tla. Cijepljenje limuna se uglavnom provodi metodom okuliranja na budni, tj.tjerajući pup, tijekom proljeća ili na spavajući pup, tijekom jeseni, nakon čega pup ostaje u mirovanju do proljeća. Ako se provodi okuliranje na tjerajući pup, pup se uzima sa središnjeg dijela odrvenjele, normalno razvijene grančice matičnog stabla, tj. grančice prošlogodišnjeg prirasta, a ako se provodi na spavajući pup, onda se uzima s odrvenjelih grančica matičnog stabla ovogodišnjeg prirasta. Cijepljenje se provodi na dobro razvijenim i zdravim sjemenjacima, promjera oko 0,7-1 cm. Na zdravom dijelu na kojem nema lišća, bodlji i sitnih izboja, dezinficiranim nožem za cijepljenje napravi se rez u obliku slova T, duljine oko 2-2,5 cm. Na spoju okomitog i horizontalnog reza vrhom noža lagano se odvoji kora podloge s lijeve i desne strane, da se napravi prostor u koji će se ubaciti pup s peteljkom. Duljina izrezanog pupa treba biti istovjetna duljini reza na podlozi. Izrezani pup se pažljivo umetne u sredinu načinjenog reza, na način da se gornji rez napravljen iznad pupa spaja s horizontalnim rezom načinjenim na podlozi pazeći da se kambijalni slojevi poklapaju. Pup se potom omotava plastičnom vrpcom, ne smije se stegnuti prejako, a omotavanje ne smije ići preko peteljke. Je li okuliranje uspješno provedeno, vidjet će se nakon 10-ak dana, ako peteljka na lagani dodir otpadne. Nakon 15-ak dana uklanja se vrpca, a podloga se skraćuje kosim rezom 10- ak cm iznad cijepljenog mjesta. Ako se okuliranje provodilo na spavajući pup (u jesen), tek na iduće proljeće se uklanja vrpca i skraćuje podloga.

Marina MARETIĆ, mag. ing. agr.

Prethodni članakSušenje lovor višnje
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.