Zanimljive su mi patuljaste trešnje, pa molim nešto više o njima i gdje se mogu kupiti?
Razvojem novih podloga, trešnje i višnje postale su možda najatraktivnije voće koje je moguće uzgajati u posudama. Osim što su među prvim voćem koje dozrijeva, bojom i brojnošću plodova, privlači i izgledom. Moguć je čak i komercijalni uzgoj trešanja u posudama u zaštićenim prostorima čime se produžuje sezona korištenja tog voća i postiže puno bolja cijena plodova nego unutar standardne sezone dozrijevanja „normalnih“ velikih stabala. Korištenjem podloga serije Gisele koji su križanci Prunus cerasus „Schattenmorelle“ i Prunus canescens, dakle jedne sorte višnje i prunus vrste, dobivena je cijela serija povoljnih podloga za korištenje. Za patuljaste trešnje značajne su Gisela 5 i posebno Gisela 3 koja daje najkržljavija stabla. Naravno, na te podloge je moguće cijepiti i višnju. Išlo se i dalje u stvaranju patuljastih podloga te osim ovih navedenih postoje i slabobujne selekcije Edabriz®, Weiroot selekcije i MxM selekcije. Sorte koje se koriste odgovaraju u potpunosti onima koje se viđaju i na velikim stablima. Mana je jedino neodgovarajuća krupnoća plodova nekih sorata na nekim podlogama i manji prinos nekih sorata na nekim podlogama. Upućujemo vas da se raspitate u rasadnicima koji se bave prodajom voćnih sadnica jer velika većina rasadnika u ponudi ima i patuljaste sadnice (npr. vrtni centar Drijen, Lučko).

Goran BEINRAUCH, dipl. ing. agr.

Prethodni članakKorištenje cikorije u prehrani
Sljedeći članakZaposlena osoba i otvaranje obrta
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.