Plodove plosnate breskve kupili smo prije 5 godina, kao uvoz iz Španjolske. Iz koštice smo uzgojili stabalce i presadili ga u vrt na sunčanu stranu. Deblo je sada široko oko 4 cm u promjeru. Breskva procvate rano i bujno, razviju se plosnati plodovi do veličine boba, osuše se i popadaju. Na udaljenosti od 5 m raste breskva „vinogradarka“ koja uobičajeno obilno rodi svake godine. Voćke ne tretiramo preparatima protiv kovrčavosti lista. Što poduzeti da se potpuno razviju plodovi na plosnatoj breskvi?

Poznato je da većina voćnih vrsta uzgojena iz sjemena nema takva svojstva koja posjeduje njihova majčinska biljka. Voćni sijanci (ili generativno uzgojene voćke iz sjemena) kasnije dospijevaju u rodnost (tek nakon nekoliko godina), bujnije rastu, a plodovi (koji nas najviše zanimaju) su slabije kvalitete (bez željenog okusa, slabije obojeni, sitniji, čvršće kožice) ili se uopće ne razvijaju. Stoga, savjetujemo da kod ovlaštenih voćnih rasadnika ili bolje opremljenih centara nabavite sadnicu breskve plosnatih plodova jer jedino na taj način možete osigurati željene plodove.

mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

Prethodni članakGdje nabaviti sjeme limete?
Sljedeći članakKako spriječiti štete od mraza u voćnjaku?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.