Mandarinu staru 10 godina napala je neka bolest. Na listovima je crna presvlaka i vjerujem da biljka ne prima dovoljno svjetlosti te se suši. Listovi često budu ljepljivi, a šaljem i fotografiju navedenog problema.

Na zaprimljenim fotografijama biljke mandarine vidljivi su simptomi napada štitastih uši s posljedicom pojave gljivica čađavica na listovima. Na licu napadnutih listova, posebice uz glavnu žilu mogu se uočiti primjerci štitastih uši koji pripadaju rodu Coccus. Radi se o napadu lovorove (smeđe) štitaste uši (Coccus hesperidum) ili sive štitaste uši agruma (Coccus pseudomagnoliarum). Za točnu identifikaciju vrste potrebna je laboratorijska mikroskopska analiza. Obje vrste hrane se sisanjem biljnih sokova u floemu, što slabi biljke, reducira cvatnju, uzrokuje sušenje vrhova grana i utječe negativno na urod. Osim toga, ovi štetnici izlučuju obilno mednu rosu, odnosno ljepljivu prozirnu tekućinu na koju se sekundarno naseljavaju crne gljivice čađavice. Medna rosa pada na listove, grane i plodove te na taj način smanjuje fotosintezu biljke i snižava tržišnu vrijednost plodova. Populaciju ovih vrsta štitastih uši često pod kontrolom ispod praga štetnosti održavaju u prirodi prisutne mnoge vrste parazitskih osica i grabežljivih božjih ovčica (bubamara). Na fotografijama se također mogu vidjeti na nekim primjercima štitastih uši i tragovi parazitacije. Budući da se na osnovi zaprimljenih fotografija može zaključiti kako se vjerojatno radi o amaterskom uzgoju mandarina, u teglama na okućnici, preporučuje se obaviti rezidbu u kombinaciji s umjerenom prihranom nekim dušičnim gnojivom te uravnoteženim zalijevanjem stabala vodom tijekom vegetacije. Također, nakon provedenih preporučenih agrotehničkih mjera moguće je obaviti ranoproljetno tretiranje biljaka u cilju suzbijanja pokretnih stadija štitastih uši ekološki povoljnijim pripravcima Bijelo ulje ili Mineralno svijetlo ulje, uz obvezno pridržavanje uputa za uporabu.

dr. sc. Mladen ŠIMALA

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 201
Sljedeći članakVrt pitanje br. 39
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.