Imam 3 smokve petrovke, stare oko 15 godina. Prošle godine smokva prilikom zrenja fermentira te iz ploda curi kiseli sok i nije za upotrebu. Koji bi mogao biti razlog?
Pažnju mnogih voćara i vinogradara sve češće zaokuplja propadanje plodova (grožđa) u zriobi, uz pojavu neugodne kisele truleži, naročito nakon 2010. Tada je prvi puta u Hrvatskoj potvrđen prvi nalaz vinske mušice pjegavih krila (Drosophila suzukii). Zabilježeno da osim smokve još oštećuje kivi, kaki, jagodu, jabuku, trešnju, šljivu, breskvu, krušku, malinu, kupinu, borovnicu i grožđe. Zašto? Ženke ove nove vrste mogu oštrom leglicom oštetiti nježnu kožicu ploda ili grožđanih bobica i odlaže jaja neposredno ispod nje. Bijele ličinke se ubušuju u plod i razaraju njegovu unutrašnjost.
Vrlo brzo napadnuti plodovi propadaju na mjestu gdje se hrane ličinke. Naknadno ih nasele i razaraju različiti sekundarni paraziti (gljive i bakterije) uzrokujući trulež. Odrasli oblici su vrlo slični vinskoj mušici Drosophila melanogaster, veličine su svega 2 do 3 mm, žuto-smeđe boje, crvenih očiju. Važno je istaknuti da mužjaci imaju tipičnu crno-sivu pjegu na vrhu prozirnog krila. Štetnik prezimljuje kao odrasli oblik na skrovitim mjestima, a pri proljetnim temperaturama većim od 10° C postaju aktivni, ali više „vole“ temperature zraka između 20° i 30° C. Lete tijekom cijele vegetacije, ovisno o razvoju plodova biljaka hraniteljica.
Lokalno se može dobro širiti letom, ali veće udaljenosti prevaljuje trgovinom zaraženih plodova. Trenutno još nije poznato širi li se sadnim materijalom bez plodova. U optimalnim uvjetima ovaj štetnik može razvijati do 15 generacija godišnje, a životni ciklus pritom traje svega 10 dana. Ženke aktivno traže plodove domaćina koji sazrijevaju u koje mogu dnevno odložiti 7 do 16 jaja. Poznato je da štetnik odabire voćne plodove tanke kožice. Male, bijele, ličinke bez glave i bez nogu se hrane u unutrašnjosti plodova. Kod suzbijanja ovog štetnika veliki problem predstavlja spoznaja da vrsta napada kad plodovi ili bobice počinju poprimati boju i nakupljati šećer (dozrijevanje), pa je karenca insekticidnih pripravaka jedan od najvažnijih kriterija njihova izbora.
Za primjenu u smokvama, u našoj zemlji nema registriranih insekticida za suzbijanje octene mušice ploda! Stoga je vrlo važno provoditi sanitarne mjere, naročito kod uzgoja voća i grožđa i vlastite potrebe. One uključuju obavezno sakupljanje svih otpalih plodova čim padnu sa stabla jer isti omogućuju razvoj jaja i ličinki ovog štetnika. Takve plodove treba zakopati, spaliti ili pohraniti u zatvoreni kontejner. Kompostiranje nije pouzdan način uništavanja jaja i ličinki ovog štetnika u plodovima. Kako mušice aktivno lete nekoliko km, bitno je da u smanjivanju populacije vinskih mušica sudjeluje što veći broj proizvođača, jer napušteni voćnjaci i privatni vrtovi, zapuštena raštrkana stabla na livadama predstavljaju „uzgajalište“ novih populacija štetnika.
Metoda za praćenja pojave odraslih oblika vinske mušice pjegavih krila je postavljanje hranidbenih mamaca. Najbolje ih je napraviti od plastične ambalaže, zapremine 0,5 litara. Otprilike 3 do 4 cm ispod čepa flaše izbuše se 4 simetrično smještene rupice promjera 5 do 10 mm. U tako priređene plastične flaše se ulijeva jabučni ocat do približno trećine ili polovine zapremine. Osim jabučnog octa mogu se još koristiti vinski ocat ili vodena otopina kvasca s dodatkom šećera. Idealno vrijeme za postavljanje mamaca je 1 mjesec prije početka zriobe plodova. Treba ih objesiti u krošnju. Veći broj postavljenih mamaca u voćnim krošnjama smokve može poslužiti kao mjera za smanjenje štetnosti ovog nametnika.
