Voćarstvo pitanje br. 27

21

Na koju podlogu je najbolje cijepiti limun s obzirom na uzgoj na otvorenom i u posudama u kojima se preko zime unosi u zatvoreni prostor?
Izbor podloge za limun ovisi o uvjetima klime, tla i svrhe uzgoja. U našoj zemlji se kao podloga za limun najčešće koriste gorka naranča (Citrus arantium), slatka naranča (C. sinensis) i trolisni limun (Poncirus trifoliata). Podloge za limun su zimzelene i listopadne. Zimzelene se smatraju boljima, jer je slubljivanje podloge i plemke limuna učinkovito zbog približno jednake anatomske građe. Gorka i slatka naranča su genetski i biološki vrlo slične limunu te se koriste za uzgoj stabala s velikim krošnjama, redovito i obilno rađaju i imaju duži životni vijek, ali su osjetljivije na neke bolesti. P. trifoliata je listopadna biljka te je limun cijepljen na toj podlozi otporniji na hladnoću za 2-3 ºC i formira stabla patuljastog rasta. Međutim, zbog nekih fizioloških razloga, ona se koristi kao podloga za ona stabla limuna koja se čuvaju zimi u prostorima gdje temperatura zraka od prosinca do ožujka ne pada ispod 0 ºC i ne prelazi 12 ºC (uzgoj u posudama).

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVinogradarstvo pitanje br. 5
Sljedeći članakVoćarstvo pitanje br. 28
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.