Imam nekoliko stabala smokava. Nagle promjene zimskih temperatura ostavljaju posljedice. Kora na dijelu stabla, a i krošnje s jugozapadne strane ispuca, tako da nastupaju posljedice – sušenje grana ili cjelokupnog stabla. Istina, izrastu iz korijena, ali su posljedice velike. Premazivao sam stabla vapnom, ali ga kiša brzo ispere, tako da nema učinka. Kada da stabla štitim vapnom, kakvim, i treba li mu što dodati? Posebno pitanje: treba li vapno prethodno razmutiti u vodi, koliko dugo? Čime premazati stablo: četkom ili prskalicom?


Premazivanje debla i debljih grana smokava vapnom obavlja se zimi, najbolje početkom godine. Smjesa vapna i vode mora biti gusta tako da se može nanositi jedino četkom. Najbolje je upotrijebiti domaće gašeno vapno koje još možete nabaviti u Vašoj okolici, npr. u Dubrovačkom primorju. Takav premaz će sigurno dulje ostati na stablu i stoga biti efikasniji nego premaz pripravljen od industrijskog vapna, neovisno koliko ovog prije umiješali u vodu.

Prethodni članakCijepljenje limuna
Sljedeći članakPromjena sorte precijepljivanjem
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.