Voćke mi neredovito rađaju. Smatram da je među ostalim i uzrok pojava naizmjenične rodnosti. Zbog čega do nje dolazi i kako je ili čime spriječiti?
Najčešći razlog za naizmjeničnu rodnost voćaka je izostanak rezidbe i prorjeđivanja plodova. Osim navedenih uzroka, na naizmjeničnu rodnost utječu i genetske predispozicije sorte, vremenski uvjeti i sl. Problem ne bi trebali biti oprašivači s obzirom na to da ovdje problem nije u oplodnji nego u slaboj cvatnji. Mlade voćke (3-4 godine starosti) tek sada ulaze u svoju produktivnu dob, pa bi trebalo pričekati da se vidi imaju li i one takvih problema. Starije voćke su svakako trebale već redovito roditi. Od vremenskih prilika problem može biti pojava mraza u vrijeme bubrenja pupova. U toj fazi pupovi podnose temperature do svega -1 °C. Treba napomenuti da se cvjetni pupovi prvi otvaraju. Također problem može biti u prethodnoj godini kada se događa razvoj pupova za iduću godinu (lipanj i srpanj). Ako je u ljetnim mjesecima izrazito vlažno i kišno razdoblje (a to se kod nas zna dogoditi), tada je svakako taj razvoj pupova značajno smanjen, te nam pupovi ostaju vegetativni i iz njih se razvija mladica i lišće, dok cvijet izostaje. U vrijeme razvoja pupova i njihova prijelaza iz vegetativnih u generativne probleme može biti i prejaka gnojidba dušikom. Ona potiče vegetativni rast, a usporava generativni rast te tako može i zakočiti razvoj generativnih pupova. U konačnici problem može biti i prejaka ili nestručna rezidba. To je vrlo teško utvrditi bez vizualnog pregleda.

Prethodni članakPremazivanje stabla vapnom
Sljedeći članakMjera 4-prijavljeno 1.280 projekata vrijednih oko 4 milijarde kuna
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.