Voćarstvo pitanje br. 3

20

Za voćare je važno znati može li oprašivanje i oplodnja biti unutar jedne sorte ili je za to potrebna i druga sorta. Koliko uopće ima “kombinacija’’ u svezi oplodnje?
Odlike mogu biti samooplodne, samoneoplodne, zatim, međuoplodne i međuneoplodne.
Samooplodne (autofertilne) odlike jesu one kod kojih se oplodnja provodi unutar jedne odlike istog cvijeta, istog stabla ili bilo kojeg stabla iste odlike. Dunja, većina odlika breskve, marelica, malina, jago da, te manji broj odlika šljive, višnje, oraha i lijeske su samooplodne. Važno je
istaknuti da je naša Bistrica, vodeća odlika šljive, samooplodna. Sve samooplodne odlike mogu se oploditi i pole nom druge odlike. Kod dijela odlika nekih vrsta vo ćaka postoji i djelomična
samooplodnja. Takve odlike mogu se međusobno oploditi samo u izuzetno pogod nim vremenskim prilikama.
Samoneoplodne (autosterilne) odlike jesu one kod kojih nije moguća oplodnja polenom te odlike, već sa mo polenom neke druge odlike. Samoneoplodna su jabuka, kruška, trešnja veći broj odlika
šljive, višnje, lijeske, te manji broj odlika marelice, maline, ribiza i jagode. Uopće, sterilnost, bilo da nije moguća oplodnja unutar jedne odlike ili između dvije odlike, može uzro kovati nenormalna
građa cvijeta, sterilitet muških ras plodnih stanica iz polenovih zrnaca, fiziološki defekti u procesu oplodnje, nepodudaranje u vremenu cvatnje te neki izvanjski činitelji, kao što su nedovoljna hranidba voćaka i nenormalna temperatura. Poznavanje osobina odlike što se tiče oplodnje tre ba primijeniti u praksi, pa u voćnjacima osigurati ta kvu zastupljenost odlika da se one sigurno međusobno oprašuju i oplođuju.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 2
Sljedeći članakVoćarstvo pitanje br. 4
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.