Naša pretplatnica Barbara pohvalila se da je u devetom desetljeću života i napisala da ima 20 mladih stabala oraha na čijoj su se kori debla pojavile žuto- zelene nakupine. Ove nakupine se penju od tla prema gore i prelaze na grane. U pismu je priložila malo tih nakupina sastruganih sa stabla. Čitajući njeno pismo poželjela sam da se brojni mnogo mlađi pretplatnici ugledaju na bakicu Barbaru i njeno vrlo jasno postavljeno pitanje i priloženi uzorak.
Na osnovi tog uzorka utvrdila sam da se radi o nakupinama lišajeva. Lišajevi se najčešće razvijaju na kori starijih nenjegovanih stabala, a za njihov razvoj potrebna je vlaga. Nakupine lišajeva na stablima oraha mora da su se razvile još 2010. g. koja je bila dosta vlažna. Baki Barbari preporučujem da nađe nekog od mlađih članova obitelji koji će žičanom četkom sastrugati nakupine lišajeva i nakon toga poprskati s Plavim ili Crvenim uljem. To su mineralna ulja koja se koriste za zimsko prskanje voćaka, pa bi bilo dobro da se struganje lišajeva i prskanje izvede bilo kada u doba mirovanja vegetacije.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPovrćarstvo pitanje br. 7
Sljedeći članakOstalo pitanje br. 18
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.