Da li naranča osim osvježavajućeg voća i napitaka od nje, ima i kakva ljekovita svojstva?
U plodu slatke naranče ima oko 86% vode, 9% ugljikohidrata, 1% bjelančevina, 0,2% masti i 2,2% sirovih vlakana. Od vitamina najzastupljeniji su vitamin C (50 mg %), beta-karoten (90 mikrograma %), vitamin E (0,24 mg %), folna kiselina (24 mikrograma %), vitamini B1, B2 i B6 itd. Zbog znatne količine antioksidanata i više od 170 različitih biljnih tvari, uključujući više od 60 flavonoida, djeluje protuupalno, jača imunitet organizma, koči razvoj tumora i stvaranje krvnih ugrušaka. Jedan dodatan obrok citrusnog voća na dan, uz preporučenih 5 obroka voća i povrća, znatno može smanjiti rizik od moždane kapi. Beta karoten se u organizmu razgrađuje i sudjeluje u stvaranju vitamina A koji je zaslužan za dobar vid i baršunastu kožu, dok je kalij, između ostalog, zaslužan za dobar rad srca. Vitamin C pomaže u borbi protiv umora, prehlade i gripe, pospješuje resorpciju željeza, sudjeluje u tvorbi kolagena itd.

Prethodni članakNewsletter 9/2015
Sljedeći članakPremazivanje smokvi vapnom
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.