U vrtu iza kuće imam posađeno nekoliko voćaka, među njima i jednu šljivu koja vrlo slabo rodi, iako dobro cvate. Što bi mogao biti uzrok?
Tražite odgovor zašto vaša šljiva ne daje zadovoljavajući urod. Niste napisali da li se radi o mladoj voćki koja je još u mladenačkom jakom rastu ili o već starijoj koja nema više jaku bujnost. Također, niste napisali ima li oko vašeg vrta, kod drugih vlasnika, zasađenih šljiva. To bi bilo dosta važno kako bismo vam dali pravilan odgovor. No, idemo redom: mlada voćka, u vašem slučaju šljiva, ako se dobro njeguje, što znači da ima obilato vode, da joj dajete kvalitetna gnojiva ili je zasađena u dobrom tlu, na početku svog životnog vijeka u pravilu ima jaku bujnost i ne daje dobar rod sve dok ne postigne svojevrsnu ravnotežu. Ovisno o pojedinim uvjetima sredine, vrijeme jakog rasta, a slabe rodnosti može biti i do deset godina. Ako je ovakav slučaj, smanjite gnojidbu i pretjerano zalijevanje. Ukoliko je šljiva starija i ne pretjerano bujna, uzrok slabijoj oplodnji može biti najprije u činjenici da u blizini nema drugih šljiva koje su potrebne kao oprašivači. Naime, šljive kao i mnoge druge voćke (jabuke, kruške, trešnje i sl.) u pravilu nisu samooplodne pa za dobru oplodnju trebaju imati u blizini druge sorte, ali također i dovoljno pčela koje ih oprašuju. Spominjete da na stablu šljive u početku ima malih plodova, koji kad dostignu veličinu masline požute i opadnu. Tu se vjerojatno radi o plodovima koji su na izgled oplođeni pa kao takvi kasnije moraju otpasti. Ako mislite da se kod vas radi o ovom slučaju, najbolje je da uz vašu (postoje brojne, odlične sorte šljiva, niste naveli koja je vaša!) posadite neku drugu sortu ili sorte šljiva pa će za nekoliko godina ovaj problem vjerojatno nestati.

Prethodni članakAgroskill pilot radionica u organizaciji Agronomskog fakulteta
Sljedeći članakKoje jesenske sorte kruške posaditi?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.