Na proljeće namjeravam posaditi kruške, ali jesenske, kako bi ih mogao što duže čuvati kroz zimu. Koje sorte preporučujete?
Od jesenskih sorti krušaka koje se odlikuju dobrim biološkim i gospodarskim svojstvima, ističu se Abbé Fetel, Boskova tikvica (Beurré Bose), Konferans (Conference) i Packhams triumph. Plodovi ovih sorti dobre su kakvoće, mogu se dugo čuvati u skladištima i hladnjačama s normalnom i kontroliranom atmosferom, pa kasnije na tržištu postižu dobru prodajnu cijenu i dobar ekonomski učinak. Sve četiri sorte proširene su u Hrvatskoj, ali imaju specifične zahtjeve prema klimi i tlu pa za svaku treba odabrati odgovarajući proizvodni prostor. Katkad se pri uzgoju ovih sorti griješi pri izboru proizvodnog prostora u odnosu na ekologijske uvjete, ali i pri načinu rezidbe.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSlaba rodnost šljive
Sljedeći članakImamo li strategiju hrvatske poljoprivrede?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.