Na koju podlogu je najbolje cijepiti limun s obzirom na uzgoj na otvorenom i u posudama u kojima se preko zime unosi u zatvoreni prostor?


Izbor podloge za limun ovisi o uvjetima klime, tla i svrhe uzgoja. U našoj zemlji se kao podloga za limun najčešće koriste gorka naranča (Citrus arantium), slatka naranča (C. Sinensis) i trolisni limun (Poncirus trifoliata). Podloge za limun su zimzelene i listopadne. Zimzelene se smatraju boljima, jer je sljubljivanje podloge i plemke limuna učinkovito zbog približno jednake anatomske građe. Gorka i slatka naranča su genetski i biološki vrlo slične limunu te se koriste za uzgoj stabala s velikim krošnjama, redovito i obilno rađaju i imaju duži životni vijek, ali su osjetljivije na neke bolesti.

P. trifoliata je listopadna biljka te je limun cijepljen na toj podlozi otporniji na hladnoću za 2 – 3 ºC i formira stabla patuljastog rasta. Međutim, zbog nekih fizioloških razloga, ona se koristi kao podloga za ona stabla limuna koja se čuvaju zimi u prostorima gdje temperatura zraka od prosinca do ožujka ne pada ispod 0 ºC i ne prelazi 12 ºC (uzgoj u posudama).

Prethodni članakBez natapanja nema izvrsnosti
Sljedeći članakProduljen natječaj za podnošenje prijava za mjeru 6.3. “Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava” do 31.7.2015.
izv. prof. dr. sc. Martina Skendrović Babojelić
Docentica na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost – Voćarstvo: Uvjeti i tehnologije uzgoja voća, građa, svojstva i kvaliteta plodova, očuvanje starih sorata voća. Rođena je 16.08.1979. godine u Brežicama. Diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2002. godine, a od 2003. godine zaposlena je na Zavodu za voćarstvo. Doktorski rad obranila je 2009. kada je izabrana u zvanje znanstvenog suradnika. U zvanje docenta izabrana je 2010. godine, a u zvanje višeg znanstvenog suradnika 2012. godine. Znanstveni interesi vezani su uz sustave i tehnologije uzgoja voća, građu, svojstva i analize plodova, kvalitetu plodova, oksidativni stres plodova, prikupljanje i očuvanje starih sorata voća i dr. Od 2011. godine voditelj je laboratorija Zavoda za voćarstvo. Aktivno sudjeluje u nastavi na Agronomskom fakultetu: kao koordinator modula: 'Voćarstvo' (preddiplomski studij), 'Primijenjene tehnologije uzgoja voća' i 'Ukrasne voćne vrste' (diplomski studij) 'Pomotehnika i kvaliteta ploda' (doktorski studij), a suradnik je na još nekoliko modula ('Osnove uzgoja drvenastih kultura', 'Voćarstvo 1', 'Uvod u hortikulturnu terapiju'). Do sada je bila voditelj 14 diplomskih i 4 završna rada te član povjerenstva 42 diplomska i 23 završna rada. Suradnik je na dva europska projekta: 1) IPA projekt: „Izobrazba kao priprema za posao u ukrasnoj hortikulturi“ (2013-2015) i 2) LIFE + projekt: „Low pesticide IPM in sustainable and safe fruit production“ (2014-2017). Bila je voditelj jednog nacionalnog znanstvenog projekta te je sudjelovala kao istraživač na dva znanstvena projekta, dva tehnologijska projekta te većem broju istraživanja iz područja voćarstva: Ima objavljenih 6 radova a1 skupine, 14 objavljenih radova a2 skupine, te 5 radova a3 skupine. Kao autor/koautor prezentirala je 29 radova na znanstvenom-stručnim skupovima (domaćim i međunarodnim). U razdoblju od 2004-2007. godine u nekoliko navrata znanstveno se usavršavala na Zavodu za staničnu biologiju i ekofiziologiju biljaka, Odjela za biologiju Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku.