Voćarstvo pitanje br. 57

19

Kakva su svojstva maruna izniklog iz sjemena i mora li ga se cijepiti? Također me zanima može li marun uspijevati u području Valpova?
Sve voćke razmnožene iz sjemena imaju nešto drugačija svojstva od svojih roditelja. To je jedan od glavnih razloga zbog kojih se voćke cijepe. Osim toga, voćke iznikle iz sjemena znatno kasnije počinju rađati nego one cijepljene. Stoga će i maruni koje ste uzgojili iz sjemena znatno kasnije početi rađati nego oni cijepljeni, kasno će ući u rod (to može trajati i do desetak godina) i imat će nešto drukčija svojstva od svojih roditelja. Na žalost, cijepljenje kestena je otežano zbog velike količine tanina koji ometa srašćivanje pa se ne može garantirati uspjeh ovog postupka ako se ne raspolaže odgovarajućom opremom i tehnologijom. Kestenu odgovaraju područja s kiselim tlom i klimom s najmanje 125 dana bez mraza. Glavni problem su rani jesenski mrazevi, dok proljetne mrazeve ova voćka uspješno izbjegava zbog kasne cvatnje. Stoga se može pretpostaviti da bi u području Valpova pojedinih godina moglo doći do problema s dozrijevanjem plodova. Ako uzgojite samo jedno stablo, mogli biste imati slab prirod zbog nemogućnosti oprašivanja. No to Vas ne bi trebalo spriječiti da ipak pokušate uzgojiti marun kao ukrasnu biljku na svojoj okućnici ako raspolažete s dovoljno mjesta jer kesten izraste u veliko stablo pa nije za male okućnice.

Prof. dr. sc. Tomislav Jemrić

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 56
Sljedeći članakVinogradarstvo pitanje br. 17
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.