Naranča mi je nikla iz koštice, stajala je u posudi na balkonu 2 god. Lani sam je posadila na otvoreno i prezimila je. Zanima me da li je treba cijepiti i kad će dati plod ovakva kakva je. Isto tako lani sam kupila jednu sa 4 ploda i 2 su opstala, a ove godine nema ni jedan cvijet. Limun ima puno cvjetova, a plodovi otpadnu; dodala sam željeza 20 dkg, pa ću vidjeti.
Ako ste posadili sjemenku naranče iz koje je narasla biljka odnosno buduće stablo, onda ste ustvari proveli generativni postupak razmnožavanja iz sjemena i imate tzv. sjemenjak naranče kojemu će trebati još sigurno nekoliko godina da donese prve plodove. Ukoliko želite da naranča prije prorodi možete uzeti plemku neke druge sorte i pocijepiti sjemenjak na jedan od načina cijepljenja npr. okuliranjem, zatim cijepljenjem pod koru ili na isječak ili sl. U tom slučaju bi već godinu do dvije nakon primitka cijepljenja stablo donijelo prve plodove. Što se tiče novokupljenje naranče, teško je reće zašto ove godine ne cvate, ali vjerojatno kao posljedica stresa i promjene mjesta rasta. Razlozi opadanja cvjetova kod limuna mogu biti posljedice djelovanja više čimbenika koji su mogli imati direktan ili indirektan utjecaj na oplodnju. Ukoliko je limun nedovoljno ishranjen posebno dušikom ili izložen suši, jakom vjetru i utjecaju posolice, te direktno izložen utjecaju visokih temperatura (npr. da je posađen u blizini betonske površine) sve to može imati za posljedicu opadanje cvjetova. Pokušajte s nekim folijarnim gnojivom prihraniti limun te pratite daljnje promjene.

Doc. dr. sc. Martina SKENDROVIĆ BABOJELIĆ

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakDodijeljen plavi dizel za 2016. godinu na kartice 85.184 poljoprivredna gospodarstva
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.