Za oskorušu se smatra da je neopravdano zapostavljena voćka radi nekih osobitih svojstva i da je svestrano upotrebljiva. Koja su to svojstva?
Plodovi su mesnati, najčešće kruškolika oblika, sa 5 – 6 sjemenki, s jedne strane žuti, a s druge crvenkasti, a jestivi su kad u potpunosti posmeđe i omekšaju, kao da su sagnjili. Na stablu se obično najviše nalaze u grozdovima. Beru se dok su još žućkasto-crveni (u vrijeme berbe grožđa – rujan, početak listopada). Treba ih pospremiti u kartonske ili drvene kutije i ostaviti da u potpunosti dozriju, odnosno potamne. Plodovi oskoruše vrlo su ukusni i imaju veliku hranjivu vrijednost. Sadržavaju oko 14% šećera, i to uglavnom u lako pristupačnu obliku (oko 10% fruktoze, 3 – 5% glukoze i 1% saharoze.) Vrlo su bogati vitaminom C, čiji je sadržaj jednak kao i kod crnog ribiza. Također sadržavaju vitamine A i B2. Poiedinačna stabla mogu dati prinos i veći od 800 kg, a u plantažnoj proizvodnji postižu se prinosi i do 18.000 kg/ha. Najpoznatije sorte su Likernaja, Burka, Granatajna. Oskoruša se koristi kao svježe voće u zrelom stanju, ali i sušena i prerađena u sokove i marmelade. Od nje se pripravlja i odlična rakija, ali i ljekoviti napitak od 0,5 kg soka oskoruše, pomiješanog sa 0,5 kg meda. Koristi se za osvježenje i jačanje organizma. U Francuskoj se proizvodi „Sorbette”, vrlo cijenjeni liker od oskoruše. Sok od oskoruše često su prije dodavali voćnom moštu (jabučnom i kruškovom), i to 1 % mošta od oskoruše za poboljšanje trajnosti, okusa, izgleda i bistrenja.

Mr. Stanislav ŠTAMBUK

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 69
Sljedeći članakRatarstvo pitanje br. 9
Alen
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.