Iako je vinogradarska breskva gotovo jedina podloga za sve breskve, navodno nije dobra za vapnena tla. Postoji li neka druga podloga?
U voćarstvu se vinogradarska breskva uglavnom koristi kao podloga za breskvu i nektarinu. Sjemenjak vinogradarske breskve pokazao se kao vrlo dobra podloga za breskvu osobito ako je uzgajamo na dubokim, plodnim, dobro ocjeditim pjeskovitim ili pjeskovito-ilovastim tlima. Nadalje, u cijelom svijetu to je najviše raširena podloga za breskvu iz razloga što ima gustu, dobro razgranatu i obraslu korijenovu mrežu. Breskve cijepljene na njoj dobro rastu, rano prorode a obilno rode. Pored svega navedena podloga je dosta otporna prema suši ali je vrlo osjetljiva prema vlažnosti tla. Njen najveći nedostatak ogleda se u činjenici da na karbonatnim tlima dolazi do pojave kloroze ili žućenja lista, što je ujedno i najveći nedostatak vinogradarske breskve kao podloge. Zbog toga se u novije vrijeme za breskve uzgajane na ovoj vrsti tala prakticiraju nešto tolerantnije i malo skuplje GF podloge. Bilo kako bilo, žalosna je činjenica da na nju gledamo kao na naše prirodno bogatstvo te je sve više ignoriramo i zapostavljamo. Možda najveća pogreška leži u činjenici da se problemom tih breskvi, ozbiljnije nije pozabavila naša struka koja nije uradila gotovo ništa na njenoj s elekciji. Tako danas samo znamo kako imamo breskve s bijelim i žutim mesom ploda, nešto sitnijeg ili krupnijeg ploda.

Mladen KARAČIĆ, dipl. ing.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakIzvanbračno dijete i kako zaštiti imovinu?
Sljedeći članakHladna pašta
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.