Voćarstvo pitanje br. 8

25

Pročitao sam da se savijanjem grana voćaka mogu očekivati plodovi mnogo ranije nakon sadnje, pa me zanima vrijedi li to za sve voćne vrste.
Savijanjem grana u lukove na mlađim voćkama u prvim godinama poslije sadnje može se više ili manje skratiti trajanje njihove mladenačke nerodnosti, odnosno vrijeme od sadnje do donošenja prvih plodova. To posebno vrijedi za jabuke i kruške cijepljene na bujnim podlogama i njihove pojedine sorte. Na slabije bujnim podlogama i sortama sklonim ranijem plodonošenju savijanjem se ne postigne puno. Na savijanje se troši mnogo vremena pa ga primjenjuju voćari amateri koji imaju manji broj stabala. U većim voćnjacima obavlja se minimalna rezidba, samo toliko koliko je nužno za oblikovanje krošnje i primjenjuje se uravnotežena ishrana, odnosno pravilna gnojidba mladih voćaka, što također pridonosi njihovu ranijem plodonošenju. Savijanje se ne prakticira kod koštičavih voćaka (breskva, trešnja, višnja, marelica i šljiva), jer one na njega gotovo da i ne reagiraju.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 7
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 9
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.