Lani sam u Dalmaciji vidjela ulaz od ceste do kuće tunel od limuna, pun plodova. Kako se takav tunel formira?
Limun ima vrlo široki areal primjene u vrtnom prostoru. U toplijim krajevima moguć je uzgoj na otvorenom. Najčešće se uzgaja kao grm ili soliterno stablo. Zbog visine koju može postići (3 do 6 m), u manjim vrtovima se preporučuje soliterna sadnja koja posebno može doći do izražaja ako je smješten na travnjaku. Koristeći metalnu konstrukciju (zbog težine samih biljaka, ali i plodova) moguće je napraviti tunele iznad staza. Pri tome se limun uzgaja u obliku grma te se izboji usmjeravaju, raspoređuju i povijaju kako bi što kompaktnije prekrili konstrukciju. Osim vizualnog doživljaja, ovdje je vrlo bitan i intenzivan miris cvjetova i listova limuna.

Miroslav POJE, mag. ing.

Prethodni članakNewsletter 9/2016
Sljedeći članakKoja je vrijednost luka srijemuša?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.