Šaljem uzorke kore od oboljele marelice. Ja mislim da se radi o potkornjacima. Ovog proljeća jednu marelicu sam izvadio, a mislim da ću morati i ovu drugu, jer se lani počela sušiti. Mogu li to kako spriječiti?
Na osnovu ovog nedorečenog upita najvjerojatnije se radi o bolesti opisivanoj do nedavno kao apopleksija kajsije ili kap, a danas eutipozno odumiranje stabla. Na zdravom stablu najčešće u kolovozu na jednoj grani listovi počinju gubiti turgor venu i ostaju mlohavo visjeti. Sušenje se postupno širi s grane na granu, a nakon izvjesnog vremena, sporije ili brže, posuši se cijelo stablo. Više je uzročnika propadanja stabla marelice koji su neparazitske ili parazitske prirode. Od abiotskih, neparazitskih čimbenika uzročnici mogu biti osjetljivost sorte na niske temperature, ekstremna kolebanja temperature kao posljednjih godina, neodgovarajući izbor podloge vezan često na sadnju u neodgovarajuće tlo te loša kompatibilnost podloge i plemke. Svi nabrojani uzročnici mogu biti primarni uzrok sušenju stabala marelice, ali isto tako mogu doprinijeti slabljenju voćke na koju se tada naseljuju paraziti slabosti. Od parazitskih gljiva jedan od najčešćih uzročnika je Eutypa lata, no mogu biti i druge vrste. Na dostavljenim uzorcima kore vidljivo je da se radi o potkornjacima, međutim kako se oni naseljuju na već oslabljena stabla, oni su paraziti slabosti stabla, a primarni uzrok je nešto drugo. Ukoliko se radi o eutipoznom odumiranju, rezidbu marelice treba obaviti onda kada su uvjeti za razvoj infekcije najmanji, a to su ljetni mjeseci srpanj ili kolovoz. Tada marelica vrlo intenzivno stvara kalus na mjestu reza i tako sprječava razvoj patogenih gljiva. Nakon rezidbe, obvezno je premazivanje mjesta reza pastom za premazivanje rana.

mr. Chiara PAGLIARINI

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 225
Sljedeći članakVoćarstvo pitanje br. 86
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.