Voćarstvo pitanje br. 86

21

Posadio sam oko 300 jabuka, desetak različitih sorti, na podlozi M9, razmak sadnje je 1 metar. Nakon godinu dana grane su se razgranale, te dolazi do međusobnog križanja. Zanima me da li grane održavati na dužinama oko 0.5 m kako se ne bi međusobno križale i zasjenjivale, a plodovi bili što bliže provodnici, ili ih ostaviti nešto duže. Koliko dugačke otprilike ostaviti grane na trešnji koja je također na slabobujnoj podlozi s razmakom sadnje od 3 m.
Osnovno je pravilo – dužina grana ne bi smjela prelaziti polovicu razmaka sadnje unutar reda, odnosno da se grane susjednih stabala ne smiju križati. Zbog postizanja što bolje osvjetljenosti krošnje također je važno da dužina grana prema vrhu krošnje bude sve manja kako bi krošnja imala oblik stošca. Stoga za jabuke održavajte grane na maksimalnoj dužini od 50 cm u bazi krošnje, a za trešnju na 1.5 m. Prema vrhu postupno smanjujte dužinu grana. Ako je rast prebujan za zadani razmak sadnje, smanjite gnojidbu dušičnim gnojivima.

prof. dr. sc. Tomislav JEMRIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 85
Sljedeći članakVinogradarstvo pitanje br. 44
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.