Voćarstvo pitanje br. 89

18

Na koje sve načine mogu preraditi jabuku u jabučni sok?
Za kvalitetan jabučni sok, kao i za vino, moramo izabrati zdrave plodove jabuke, a sve gnjile izdvojiti, zatim ih oprati i tako pripremljene usitniti mljevenjem u mlinu. Dobivenu smjesu zatim prešati i tako dobiveni sok koristiti kao voćni-jabučni napitak ili ga podvrgnuti fermentaciji kako bismo dobili voćno vino. Ako jabučni sok želimo dulje sačuvati, podvrgnemo ga pasterizaciji, što znači zagrijavanju u emajliranom kotlu ili loncu na 60 oC, a zatim ga ulijemo u sterilne boce ili neki drugi sud kako bismo spriječili kvarenje, i dalje ga čuvamo u hladnom prostoru. Međutim, postoji i druga mogućnost, pogotovo ako je količina soka manja. Dobiveni sok ulijemo u plastične boce od 2 litre i položimo u škrinju za zamrzavanje. Prije korištenja bocu izvadimo iz zamrzivača i ostavimo da se odmrzne. Na taj način uvijek imamo na raspolaganju jabučni sok bez konzervansa, za razliku od onih koje kupujemo.

Milorad Zoričić, dipl. ing.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOstalo pitanje br. 78
Sljedeći članakOstalo pitanje br. 79
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.