U Dalmaciji sam kupio parcelu na kojoj je veliko i rodno stablo oskoruše. Kako ne znam gotovo ništa o toj voćki, kako mogu iskoristiti njene plodove?
Berba plodova uglavnom se obavlja ručno u kasno ljeto, ali ako se beru za industrijsku proizvodnju, obično se tresu sa stabla i skupljaju po tlu. Naime, svježe poluzrele ubrane oskoruše se ne koriste odmah za jelo, već kad omekšaju, posmeđe i dobiju miris. Na našim se tržnicama pojavljuju u manjim količinama u zrelom i poluzrelom stanju. Plodovi oskoruše se mogu sušiti i kasnije koristiti kao suhi plod u mješavini voćnih čajeva, ali se najviše koriste za dobivanje kvalitetnih sokova, tako da se od 100 kilograma zrelog ploda dobije 50 litara soka za proizvodnju kvalitetnog sirupa, vina ili likera. Oskoruša se koristi i za proizvodnju marmelada, džemova i u najnovije vrijeme za preradu u specijaliziranu prirodnu i zdravu dječju hranu, kao namirnica velike hranjive i dijetoterapeutske hrane. U nama susjednoj Italiji se fermentacijom dobiva vrlo cijenjeni liker “sorbeto”, a u Rusiji visoko cijenjena rakija “jerabinovka”, dok je kod nas posebno na otocima, poznat liker “skorušnjak”.

Sinaj BULIMBAŠIĆ

Prethodni članakKako čuvati i skupiti sjeme paprike za sjetvu?
Sljedeći članakKom kruške viljamovke za rakiju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.