Kako proizvesti voćni kom (masulj) od kruške viljamovke i pokrenuti vrenje radi dobivanja rakije?
Zdravi i aromatični voćni kom (masulj), proizvest ćemo od zrelih i zdravih plodova, jer takvi plodovi sadrže maksimum aromatičnih tvari – zato sve gnjile i pljesnive plodove moramo odstraniti. Ubrane zrele kruške odmah samljeti u mlinu, kako bi dobili masulj. Ako je masulj gust, dodajte mu vode. Prije nego što dodate vodu, odredite u masulju količinu šećera pomoću moštomjera, tako da kroz gazu iscijedite kruškin sok u kojemu ćete odrediti šećer. Kruška sadrži 10-12% šećera – ako je šećer ispod 12% dodajte šećera kako bi masulj imao 12% (znači da 100 l soka sadrži 12 kg šećera). Šećer rastopiti u tekućini, odnosno smjesi masulja i vode. Vrenje (fermentaciju) provesti u jednoj posudi (kaci ili inox cisterni), i to tako da u prvi dobiveni masulj dodate vode ako je gust, a zatim selekcionirani vinski kvasac kojega prethodno otopite u mlakoj vodi kroz 20 minuta. Na 100 l masulja dodaje se 50 g suhog kvasca. To sve dobro promiješate i zatim dodate određenu količinu šećera kako smo naveli. Vrenje se provodi na temperaturi od 18 do 22 °C. Ponovno ubrane kruške i proizvedeni masulj ulijevaju se u posudu gdje je već prvi masulj u vrenju, svakako uz prethodno određivanje količine šećera moštomjerom i dodavanje potrebne količine šećera. Vinski kvasac sada ni u daljnjim dodavanjima novo proizvedenog masulja nije potreban, jer već imamo dosta samorazmnoženog. Posudu u kojoj provodite vrenje zatvorite poklopcem tako da se postavi vrelnjača, kako bi stvoreni ugljični dioksid nesmetano odlazio, ili posudu pokrijte višeslojnom gazom. Posuda ne smije biti puna do vrha, već mora biti praznog prostora 1/5 zapremnine. Nakon završenog vrenja kom se destilira.

M. ZORIČIĆ, dipl. ing.

Prethodni članakKako iskoristiti plodove oskoruše?
Sljedeći članakPostoji li mogućnost povećanja proizvodnje kupusa u Hrvatskoj?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.