Ove godine mi je šljiva bistrica jako dobro rodila i želio bih dio plodova konzervirati sušenjem. Smiju li se šljive sušiti na zraku ?
Plodove namijenjene sušenju treba ostaviti na stablu, da na suncu što dulje dozrijevaju, tako da čak postanu malo smežurane. Za sušenje treba uzeti samo zdrave, zrele i neoštećene plodove bez mrlja. Plodove s mrljama i napadnute kukcima trebate izdvojiti. Pravi problem s običnom domaćom šljivom i njezinim rođakinjama, okruglim žutim šljivama mirabel i ringlo šljivama, velik je sadržaj vode u plodovima, koji pri sušenju stvara prilično teškoća, napose ako ih želite sušiti cijele. Stoga sušenje na zraku u najvećem broju prilika uopće ne dolazi u obzir, jer bi postupak sušenja trajao predugo. Bolje je brzo predsušenje u pećnici ili u električnoj sušilici. Ako sušenje traje predugo, na plodovima se često pojavi plijesan i postanu neuporabljivi. Pravilno sušenje šljiva treba trajati oko dvadeset sati; pritom se plodovi smežuraju i plavoljubičasta boja prijeđe u vrlo tamnu, skoro crnu. Od 3 do 4 kg svježih i zrelih šljiva poslije sušenja dobivate 1 kg ukusnih poslastica. Ukoliko šljive ne želite sušiti cijele, ili nemate dovoljno mjesta, ili nemate električni uređaj za sušenje, plodove ćete morati prepoloviti ili čak narezati u četvrtine. Potom ih slažite s prereznom površinom okrenutom prema gore na sito ili rešetku za sušenje, i poslije 8 do 10 sati sušenja osušeni komadi šljiva spremni su za dalju uporabu kao i cijele suhe šljive.

Prof. dr. sc. Nadica DOBRIČEVIĆ

Prethodni članakKom kruške viljamovke za rakiju
Sljedeći članakDijamantići
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.