Želim se baviti ekološkim voćarstvom no ne znam gdje nabaviti sadnice voćaka (bajam, orah, smokva, žižula…) i to autohtone i ekološke.
Prvo, moramo naglasiti da se domaće i strane sorte voćaka (i drugih kulturnih biljaka) mogu uzgajati na klasičan način i ekološki, tako da je sasvim svejedno iz kakvog rasadnika ćete nabaviti sadnice. Znači, da strane kao i domaće sorte voćaka, ako imate potrebne uvjete, možete uzgajati ekološki. Ako želite baš domaće sorte (uvjetno rečeno autohtone), jer živite u Dalmaciji, pokušajte ih nabaviti iz nekog od brojnih dalmatinskih voćnih rasadnika (Metković, Dubrovnik, Split, Kaštela, Žrnovnica…). Adresar svih hrvatskih voćnih rasadnika možete pronaći na web stranici www.zsr.hr (Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo Osijek). O ekološkoj proizvodnji možete naučiti iz nekog priručnika, jer ovaj prostor ne omogućuje opširan odgovor.

Ivo KIRIGJIJA, dipl. ing.

Prethodni članak3,3 milijuna kuna iz IPARD-a za uzgoj gljiva
Sljedeći članakNovosti predložene nacrtima pravilnika o provedbi mjere M04
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.