Čuo sa da postoji križanac kupine i maline i da je u proizvodnji. O čemu se zapravo radi i kakava su njegova svojstva?
Boysenberry (Rubus ursinus) jagodasto je voće slično malini i kupini, a nastao je križanjem maline, kupine i loganberryja (također križanac). Plod je okruglast, sličan kupini, krupan (oko 8 g), po boji nešto svijetliji od kupine (između maline i kupine) tamne crvenkastocrne boje. Po okusu se može usporediti s malinom i divljom kupinom. Boysenberry je vrlo sočan i sladak poput maline s izraženom cvjetnom aromom, ali lagano oporog okusa sličnog divljoj kupini. Bujnog je rasta te je za uspješan uzgoj potrebna armatura (stupovi i žice) za koje će se izboji povezivati. Takvim načinom plodovi će biti izloženiji suncu i neće biti zaprljani od zemlje čime će se smanjiti mogućnost truleža plodova te olakšati berba. Razmak između grmova treba biti jedan do dva metra, između redova 2 metra, a visinu grma bi trebalo održavati na 2 metra. Saditi se može u jesen ili u proljeće, ali se preporučuje jesenska sadnja zbog boljeg ukorijenjivanja. Ako se ujesen sade jednogodišnje sadnice, prvi rod se može očekivati već iduću sezonu.

G. K.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 287
Sljedeći članakVinogradarstvo pitanje br. 51
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.