Već 10-ak godina uzgajam jagode u svom vrtu i vrlo sam zadovoljan kvalitetom plodova. Točan naziv sorte ne znam, ali kad sam ih kupovao rečeno mi je da su „mjesečarke“. U posljednjih nekoliko godina jagode oboljevaju od nepoznate bolesti koja se javlja u nepravilnim vremenskim razmacima. Na listovima nastaju žućkaste mrlje, a kad se bolest pojavi i prinos je manji. Postoje li preparati kraće karence 1- 2 dana i o kojoj je bolesti uopće riječ?

ODGOVOR

Prema dostavljenim fotografijama lišće jagoda „mjesečarki“ je zaraženo uzročnikom obične pjegavosti (Mycosphaerella fragariae). U suvremenom dvogodišnjem i zaštićenom uzgoju jagoda ova je bolest i štete značajno manja, već dominiraju drugi uzročnici, npr. siva plijesan (Botrytis), pepelnica (Oidium) i antraknoza jagoda (Colletotrichum). Pri višegodišnjem uzgoju jagoda “mjesečarki” na otvorenim gredicama još uvijek često pronalazimo običnu pjegavost. Obična pjegavost se javlja na lišću, ali mogu biti zaraženi i plodovi jagoda. Na lišću se prepoznaje po pojavi okruglih pjega, promjera 2-5 mm koje su odijeljene od zdravog tkiva crvenkasto-smeđim rubom. Pojava i razvoj obične pjegavosti u korelaciji je s meteorološkim uvjetima.

Kiše koje padaju krajem travnja i početkom svibnja omogućuju prve ili primarne zaraze. Naknadno se prvi simptomi mogu pojaviti već krajem mjeseca svibnja. Za primarne su zaraze bitne optimalne proljetne temperature zraka 13-20°C, učestali kišni dani i visoka vlažnost zraka (98-100 %). Ako se vlažno razdoblje nastavi i nakon pojave prvih simptoma na lišću, intenzitet pojave bolesti je veći.

Mjere zaštite valja provoditi u vrijeme kad očekujemo prve (primarne) zaraze (krajem travnja ili početkom svibnja) ili najkasnije čim se primijeti prvi simptomi na lišću. Kod izbora fungicida u našoj zemlji nema registriranih fungicida za suzbijanje obične pjegavosti (Mycosphaerella).

Ali, praksa potvrđuje da su neki fungicidi registrirani radi suzbijanja drugih bolesti jagoda. One se često javljaju pri suvremenom uzgoju (npr. siva plijesan, pepelnica), vrlo učinkoviti i pri kontroli obične pjegavosti. Među njima s kraćom karencom u trajanju svega 1-3 dana ističemo pripravke Quadris ili Ortiva SC; Signum DF; Zato 50 WG i Sercadis Plus SC.

Također, moguće je koristiti i biološke fungicide na osnovi antagonističkih mikroorganizama Bacillus pumilus (Sonata SC) ili Bacillus amyloliquefaciens (Serenade ASO) koji nemaju propisanu karencu (npr. Serenade ASO) ili se plodovi mogu brati već 1 dan nakon njihove primjene (npr. Sonata SC). Biološke fungicide preporučujemo koristiti preventivno u vrijeme kritičnog razdoblja za prve ili primarne zaraze – prije pojave simptoma bolesti. Mogu se tijekom sezone u skraćenim razmacima aplikacije (jednom tjedno) koristiti u istom nasadu jagoda do 6 puta, a osim suzbijanja plijesni i pepelnice umanjit će i pojavu obične pjegavosti jagoda.

Prethodni članakProduženje prometne dozvole
Sljedeći članakKiseli kupus za bolje zdravlje
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.