Zašto je potrebno uz proljetnu zaštitu voćaka bakrom uključiti i jesensku?

ODGOVOR

S početkom jeseni, voćari znaju da briga o voćkama nije završila te da se valja pripremiti za iduću vegetacijsku sezonu. Priprema za narednu sezonu kreće već u jesen kad se obavlja jesensko ili plavo prskanje voćaka. Bakreni pripravci imaju nezamjenjivu ulogu i danas se proizvodnja ne može zamisliti bez aplikacije bakrenih pripravaka. Na samom početku bakar se koristio isključivo za suzbijanje plamenjače, no uskoro je dobio glavnu ulogu u suzbijanju mnogih bolesti voćnih kultura. Jesenskim prskanjem sredstvima na bazi bakra štitimo stablo i grančice od mnogih patogena koji prezime na kori, u pukotinama kore, rak ranama i mumificiranim plodovima. Svako prodiranje patogena u tkivo voćke dovodi do njezina slabljenja. Posljedice se vide u smanjenom urodu iduće vegetacije, skraćivanju životnog vijeka voćke i eksploatacije nasada.

Ako se, npr., kod breskve ne spriječi prodiranje patogena u pupoljke, on u njima tijekom zime i ranog proljeća napravi infekciju mladog lišća i to prije nego se pupljak otvori. Dok je list mlad na njemu se zaraza ne primjećuje, već su prvi simptomi vidljivi kad se list razvije. Onda je kasno za sprječavanje širenja zaraze. Pravilno provedena jesenska zaštita olakšava posao iduće vegetacijske sezone. Naime, 50 % posla u zaštiti voćnjaka moguće je obaviti upravo jesenskim i zimskim tretiranjem preparatima na bazi bakra. Tretiranje u ovom dijelu godine smanjuje potencijal patogena koji mogu učiniti velike štete ako su povoljni uvjeti tijekom vegetacije.

Plavim prskanjem štitimo voćku od bolesti kao što su: kovrčavost lista breskve, šupljikavost lista breskve, marelice, šljive, trešnje i višnje, bakterijski palež jezgričavog voća, bakterijski rak, rak koštičavog voća. Ovi patogeni po završetku vegetacije ostaju u krošnji, a ako su zime blage patogeni zaraze ostale dijelove voćke. Bitno je voćku dobro “okupati” kako bi preparat dospio u sva mjesta gdje patogeni mogu prezimiti. Pravo vrijeme za prskanje voćnjaka sa sredstvima na bazi bakra je kad sa stabla otpadnu 2/3 lisne mase. Ovo pravilo treba izostaviti ako je jesen vlažna i topla pa krene ubrzano otpadanje lišća. Tada je potrebno krenuti u prskanje kad otpadne 10 % lišća jer već tada ima dosta ranica preko kojih se može ostvariti infekcija.

U tom slučaju potrebno je ponoviti još jedno prskanje kad otpadne veći dio lišća. U tretiranje je potrebno krenuti kad je lijepo vrijeme bez vjetra i temperatura iznad 5°C. Neki stručnjaci savjetuju da je poželjno suho vrijeme, bez kiše i to najmanje 2 dana prije prskanja. Preporuča se prskanje u ranim jutarnjim satima poslije rose tako da se do kraja dana preparat osuši. Utrošak vode na 1 ha iznosi 1200-1500 litara. Tretiranje za vjetrovita i hladna dana nikako se ne preporučuje jer može doći do smrzavanja mladih grana.

Prskanje bakrom ima dvije namjene: opću dezinfekciju stabla jer se suzbijaju svi patogeni koji se nalaze na stablu i sprječava se infekcija preko ranica otpalog lišća, pukotina od mraza i ostalih oštećenja. Sprječavanje posebne grupe infekcija. Posebne grupe infekcija poput monilije koštićavih voćnih vrsta, bakterijske plamenjače voća, šupljikavosti lista i krastavosti ploda mogu se držati pod kontrolom ako prskamo s bakrom. Navedeni patogeni zimu prezime na oboljelim biljnim organima (rak ranama, pupoljcima i pukotinama kore). Bakrena sredstva nije pametno miješatisa sredstvima na baziklortalonila, ditiokarbamatnih fungicida, kaptana, dodina te fungicida na bazi fosforne kiseline.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje