Prilikom destilacije rakije lozovače i tropice jednostavnim kotlom (alambikom), do koje koncentracije alkohola na izlazu iz hladnjaka, skupljam drugu frakciju : kod prvog pečenja i kod drugog pečenja, jer postoje različiti podaci u literaturi?

ODGOVOR

Prilikom destilacije na jednostavnom destilacijskom uređaju (alambiku) potrebno se pridržavati dvije vrlo važne stvari:

  • Obvezno je napraviti dvije destilacije kako bi dobili zadovoljavajuću koncentraciju alkohola i čistoću mirisa i okusa u rakiji. Našim ljudima je taj postupak poznat kao prepecanje rakije i često se zanemaruje te se radi samo jednostruka destilacija, što kod pretplatnika nije slučaj.
  • Pravilno odjeljivanje tokova u drugoj destilaciji (prepeci sirovog destilata).

Prilikom prve destilacije može se odvojiti manja količina prvog toka od oko 0,5 % od količine koju destiliramo. To se preporučuje za sirovine lošije kvalitete ili sirovine koje bi mogle sadržavati nešto veće koncentracije metanola i acetaldehida. Kad je sirovina zdrava i alkoholna fermentacija odrađena kvalitetno i do kraja, tada se u prvoj destilaciji ne treba odvajati tokove već se skuplja kompletna količina destilata dok god sadrži alkohol (do ispod 5%vol. na alkoholometru).

U drugoj destilaciji sirovog destilata (prepeci) odvajamo 1 % prvog toka (1L na 100L), ali može se dogoditi da to bude i malo više, ovisno o mirisu destilata. Za to je potrebno mirisati uzorke u čaši i odrediti trenutak skupljanja srednjeg toka ili srca. Čim primijetimo nestanak oštrih mirisa (razrjeđivač, aceton, UHU ljepilo) možemo početi sa skupljanjem srednjeg toka. Srednji tok skupljamo dok alkoholna jakost ne padne na 50 – 45 %vol. na izlazu iz hladnjaka. Tada se već počinju osjećati mirisi patočnih ulja (prokuhano, sapunasto). Kod rakija od grožđa granica je 50 %vol., a kod rakija od krušaka ili šljiva može biti i malo niže do 45 %vol., međutim treba biti vrlo oprezan i mirisati destilat. Ne pretjerati! Nakon toga skupljamo treću frakciju ili patoku opet dok ne iscrpimo sav alkohol iz sirovog destilata i nju kao i prvi tok odvajamo posebno. Srednji tok će nam u prosjeku imati oko 60 – 70 %vol. alkohola te ga stavljamo u staklene bocune na dozrijevanje od min. 3 mjeseca prije dodavanja destilirane vode i namještanja alkoholne jakosti na 40 %vol. 

Prethodni članakEkonomska veličina OPG-a
Sljedeći članakBolesna lijeska
izv. prof. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj
Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj radi kao asistent na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 2009. godine na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Kao autor ili koautor objavio je dvadesetak indeksiranih radova, te četrdesetak stručnih radova i jedan priručnik. Znanstveni interesi vezani su mu uz tehnologiju vina, te tehnologiju proizvodnje voćnih rakija, rakija od grožđa i vinjaka. Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj rođen je 22. listopada 1981. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 2007. na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, na temu „Praćenje stanja zaraženosti fitoplazmama kultivara chardonnay na pokušalištu Jazbina“. Doktorsku disertaciju na temu „Utjecaj kvasaca i amonijevog sulfata na pojavu netipične arome starenja u vinu rajnski rizling“ obranio je 2015. godine. Od 2009. godine zaposlen je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao asistent, na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Sudjeluje kao suradnik u nastavi na modulima „Vinarstvo“, „Osnove tehnologije rakija od grožđa i vinjaka“, „Predikatna, pjenušava i specijalna vina“ na preddiplomskom studiju, smjer Hortikultura, te na modulu „Tehnologija vina“, „Kemija mošta i vina“, „Kakvoća rakija od grožđa i drugog voća“ na diplomskom studiju, smjer vinogradarstvo i vinarstvo. Uže područje znanstvenog rada je vinarstvo. Bio je mentor 5 završnih radova i neposredni voditelj 7 diplomskih i 10 završnih radova. Do danas bio je suradnik na znanstvenom projektu „Uzroci netipične arome starenja vina“, stručnim projektima Zagrebačke županije „Poboljšanje kakvoće vina Pinot crni u Zagrebačkoj županiji“, „Poboljšanje kakvoće proizvoda od jabuka i kupina- proizvodnja vina od jabuka i kupina“, „Utjecaj folijarne gnojidbe aminokiselinama na kakvoću vina Kraljevina“ te VIP projektu “Primjena suvremene tehnologije u proizvodnji vina Frankovka” Od 2014. certificirani je senzorni ocjenjivač vina i voćnih vina sukladno Pravilniku o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju vina i voćnih vina u RH. 2014. godine završava tečaj senzornog ocjenjivanja jakih alkoholnih pića u Austriji (World-Spirits Academy - Bad Kleinkirchheim). 2013. godine sudjelovao je u znanstveno-stručnoj edukaciji „Lallemand malolactic fermentation education“ u Toulouseu (Francuska). Do sada kao autor ili koautor ima objavljeno 18 znanstvenih radova od kojih su 4 rada iz skupine a1, 6 radova iz skupine a2 te 8 radova iz skupine a3. Koautor je priručnika „Proizvodnja jabučnoga vina na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima“. Stručna djelatnost ogleda se u četrdesetak članaka objavljenih u domaćem časopisu. Aktivno govori engleski i služi se njemačkim jezikom.