Uzgajao bih kiviku kao penjačicu, no nemam ranija iskustva s tom vrstom. Možete li mi preporučiti kad i kako orezivati kiviku?

ODGOVOR

Zimska rezidba provodi se u fazi mirovanja (siječanj ili veljača), a najpovoljnije vrijeme rezidbe je 20-30 dana prije početka vegetacije. Rezidba je slična kao i kod vinove loze (duga rezidba s lucnjem sa 6-12 pupova) te prigojni reznik na dva pupa. Svi slabi, polomljeni, bolesni i oštećeni izbojci i grane moraju se obavezno odrezati. U slučaju kada nemamo dovoljan broj rodnih izbojaka, može se ostaviti i poneka prošlogodišnja izrođena grana čiji se bočni jednogodišnji izbojci prikrate (to su oni na kojima su bili plodovi), na 30-ak cm dužine od mjesta izbijanja.

Ljetnom rezidbom prozračujemo krošnju, a cilj je odstranjivanje 70-80 % od ukupne mase koja se reže tijekom jedne godine. U vegetaciji se provode tri zelene rezidbe (travanj, svibanj, nakon cvatnje, a prije intenzivnog rasta ploda). Razlikuje se rezidba muških biljaka od ženskih – muške biljke režemo samo nakon cvatnje kad se orezuju sve mladice na kojima su se nalazili cvjetovi. Ako zakasnite s rezidbom potencirate suzenje.

Prethodni članakSorte krumpira
Sljedeći članakBolesne voćke i neželjene promjene na kori
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.