Već dvije godine imam problema s pečenicama (to su buče koje se peku, mogu se raditi juhe, štrudle i koje čega.) Mi ih zovemo tikvanje. To su okrugle tikvanje izvana im je kora siva, a meso je debelo naranđasto i jako slatko. To je domaća sorta (nije hibrid) narastu dosta lijepe, s obzirom kakva je suša bila već dvije godine. Ali imam problem – meso im je staklasto i puno nekakvih grudica i to naravno nije za jesti. Interesira me da li je to kakva bolest ili nedostatak minerala da znam postupiti, pošto proljeće dolazi pa će skoro sjetva.
Prema opisu, radi se o sorti bundeve kod koje se koristi plod u fiziološkoj zrelosti (sjemenke su sposobne za reprodukciju). U ovom slučaju se poklapaju tehnološka (zrelost kad je plod pogodan za upotrebu u svježem stanju ili preradu) i fiziološka zrelost. Budući da je i u prošloj, sušnoj godini, donijela plodove, može se zaključiti da je ova sorta relativno otporna na sušu. No, u uvjetima visoke temperature i niske relativne vlage zraka, tehnološka zrelost brzo prolazi. Jednostavni šećeri brzo prelaze u škrob, zbog čega dolazi do promjene konzistencije mesa, odnosno, meso postaje brašnjavo (pojava grudica) ili staklasto (nakupljanje staničnog soka u međustaničnom prostoru). Ove negativne promjene mogu se spriječiti osiguranjem dovoljnih količina vode tijekom rasta i razvoja plodova (svaka 2 do 3 dana 15 do 20 L/m2) i redovitom berbom. Pozitivno djeluje i prihrana kalcijem.

doc. dr. sc. Božidar BENKO

Prethodni članakIz Programa ruralnog razvoja isplaćeno 1,6 milijuna kuna za ulaganje u preradu i pakiranje proizvoda
Sljedeći članakSumnjiva organizacija ostavinske rasprave
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.