Šaljem fotografiju prekrasne biljke koju sam dobila na dar. Željela bih znati o kojoj se biljci radi, te na koji način je njegovati kako bi i dalje bila zdrava i lijepa?
Prekrasna biljka na fotografiji zove se adam (Alocasia macrorrhiza), i porijeklom je iz južnih i jugoistočnih dijelova Azije. Atraktivna je biljka upravo zbog svojih širokih listova koji se nalaze smješteni na mesnatoj stabljici. Adam ne voli izrazito osunčano mjesto, te je idealan položaj za uzgoj ove biljke istočna ili južna strana okućnice. Ako je adam previše izložen suncu, potrebe za vodom su veće, a njegov rast je sporiji. Nakon određenog vremena može doći do pojave da stariji listovi počinju žutiti, pa ih je tada potrebno odstraniti oštrim nožem. Na taj način ćemo upravo potaknuti rast novih listova. Prilikom rezanja starih listova moramo dobro paziti jer sok biljke može izazvati alergije, te je pritom korisno nositi zaštitne rukavice. Pojava cvjetova je moguća kod starijih biljaka, a koji su nalik na cvjetove kozlaca. Razmnožavanje ove lijepe biljke raskošnih listova obavlja se tijekom proljeća i to dijeljenjem podzemne stabljike. Redovitim prihranjivanjem i održavanjem vlažnosti tla, te zaštitom od hladnoće tijekom zimskih dana i dalje ćete imati lijepu i zdravu biljku kao i do sada.

Matea PEHAR, dipl. ing.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakRum kocke 2
Sljedeći članakNa Vijeću ministara poljoprivrede i ribarstva EU o stanju na tržištu poljoprivrednih proizvoda i greeningu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.