Kako da iskorijenim peruniku koja se u vrtu uz zgradu jako raširila. Korijen je neposredno uz stazu oko zgrade, pokušala sam ručno vaditi korijen, ali je jako zadebljao i raširio se u dužini od 6 m i širini od 1 m. Stanari se boje da će se korijen dalje razvijati i ispod stazice, pa da će dići stazu, koja je na nekim mjestima već popucala.
Perunika umjesto korijena ima podzemne podanke. Ukoliko su uvjeti za rast dobri, biljka će se jako raširiti, osobito ako se nasad pravilno ne održava. Jedino rješenje kako iskorijeniti perunike je taj da površinu gdje su se raširile prekopate i izvadite sve podanke kako se biljka nebi dalje širila. Ovaj postupak nešto je teži ali je učinkovit. Na prekopanom i očišćenom mjestu možete posijati travu ili formirati novu cvjetnu gredicu. Ukoliko i dalje želite na istom mjestu nastaviti s uzgojem perunika, ostavite nekoliko podanaka i posadite ih u ograđeni prostor. Mjesto se ograđuje postavljanjem rubnjaka, lima ili guste žičane mreže. Fizička prepreka zaustavit će širenje podanaka. Kako se biljke nebi previše proširile, u jesen se višak iskopa zajedno podankom. Iskopane biljke preselite na neko drugo mjesto ili darujte.

Darko KANTOCI, dipl. ing. agr.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakRatarstvo pitanje br. 15
Sljedeći članakVinogradarstvo pitanje br. 62
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.