Vrt pitanje br. 26

51

Terasa je smještena na sjeverozapadu. Da li je moguće posaditi u plastične žardinjere lobelije, hortenziju, bacope i mauritius da cvatu cijelo ljeto? Možete mi preporučiti biljke u plavoj i bijeloj boji koje bi možda bile bolje za taj položaj i da cvatu do kasne jeseni.
Sjeverozapadna pozicija je odgovarajuća za uzgoj cvijeća u žardinjerama. Pri uzgoju bilja u žardinjerama treba imati na umu da se žardinjere mogu jako ugrijati na suncu, pa je prema tome i isparavanje vode brže nego na cvjetnim gredicama. Stoga je potrebno često zalijevanje, tijekom vrućih dana jednom dnevno. Moguće je uzgajati navedene biljke, ali treba imati na umu da hortenzija mijenja boju cvijeta ovisno o kiselosti tla (pH tla). Na kiselom tlu boja cvijeta poprima plavu boju, a na alkalnom tlu rozu. Također je moguće uzgajati i stojeće pelargonije i ageratum od jednogodišnjih biljaka. Pavitina (Clematis) je penjačica koja se isto može uzgajati u žardinjerama, ali joj treba potporanj. Od višegodišnjih biljaka moguće je uzgajati i uspravnu petoprstu (Potentilla).

dr. sc. Marko PETEK

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 418
Sljedeći članakLjekovito bilje pitanje br. 28
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.