Posadila sam koštice od limuna i naranče, ali sad kad je jedna niknula ne znam što je. Kako znati koja je vrsta i onda cijepiti. Ako je naranča, mogu li cijepiti na limun?
Agrumi se, ako postoji kompatibilnost između plemke i podloge, međusobno mogu razmnožavati cijepljenjem. Međutim, sjemenjaci limuna i naranče, osim sjemenjaka gorke naranče – Citrus aurantium, nisu preporučljivi kao podloge za agrume. U prvom redu, sjemenjaci limuna i slatke naranče osjetljivi su na fitoftoru (Phytophthora citrophthora, Phytophthora parasitica) ili vlažnu trulež korijenovog vrata, osjetljiviji su na niske temperature, posebice limun. Kao podloge za cijepljenje, u našim klimatskim uvjetima, preporuča se koristiti sjeme Poncirus trifoliate, te njegovih hibrida Citrange troyer i Citrange cariso, te uz priobalje sjeme gorke naranče (Citrus aurantium).

Zorica VELAGIĆ, dipl.ing.agr.

Prethodni članakDan polja kukuruza u Bc Institutu u Rugvici
Sljedeći članakPotpisan 40 milijuna kuna vrijedan sporazum o razminiranju šumskog zemljišta
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.