Zemlja u vrtu zagađena mi je raznim sitnim štetočinama, bijele gusjenice (kratke i debele) nekakve duguljaste gusjenice, crvi ili nešto slično, nagrizaju mi mrkvu, krumpir i ostalo korijenasto povrće.
Očito su problem zemljišni štetnici (bijele, debele gusjenice su sigurno grčice hrušta), a ostale veće sive gusjenice bi trebale biti gusjenice sovica pozemljuša. Njihova je štetnost na korijenasto-gomoljastom povrću naglašena tijekom suhih i vrućih proizvodnih sezona (npr. protekle 2011.), a manje su štete zabilježene za vlažnijih godina (npr. 2010.). Jedini insekticid u granulama koji je dopušten za primjenu u ovim kulturama je klorpirifos-etil u trgovačkim pripravcima Dursban G-7.5 ili Finish G7.5 (Chromos Agro). Koriste se preventivno prije sadnje ili sjetve krumpira i mrkve u količini 50 grama /10 m2 rasipanjem po cijeloj površini i unošenjem u tlo ili samo 15 – 20 grama/10 m2 ako se koriste u “trake” (redove). Njihova karenca iznosi 63 dana za luk i ciklu, 91 dan za krumpir, a 120 dana za mrkvu i pastrnjak. Karenca je najmanji broj dana od njihove primjene do vađenja i/ili berbe povrća. Dakle, ovi insekticidi nisu za zaštitu povrća koje se koristi kao mladi usjev! Česta obrada tla po suhom i toplom vremenu smanjuje populaciju štetnih gusjenica u tlu!

Mr. sc. Milorad Šubić

Prethodni članakPšenica i ječam u hranidbi kunića
Sljedeći članakOdržana natjecanja u oranju u Brodsko-posavskoj i Vukovarsko srijemskoj županiji
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.