Vrt pitanje br. 34

22

Imam domaće bundeve i već nekoliko godina imam velikih teškoća s korovima. Ne znam čime i u kojem razdoblju da tretiram korov, pa vas molim da napišete koja su sredstva dopuštena za suzbijanje korova u bundevama, koliko često ih smijem koristiti i na koji način?
Pretpostavljam da čitatelj domaće bundeve uzgaja zasebno, jer ako ih uzgaja kao podusjev kukuruza (što je čest slučaj) isključena je primjena herbicida. Domaća bundeva, kao i ostale kulture iz porodice tikvenjača (uljna buča, lubenice, dinje, tikvice, krastavci i dr.) pripadaju u skupinu „malih“ kultura i „malih namjena“ pesticida. Stoga je izbor herbicida, kao i u ostalim malim kulturama, vrlo ograničen (kemijska industrija nema ekonomski interes ulagati u istraživanje herbicida za male kulture). Zbog toga je važno primjenjivati nekemijske mjere suzbijanja korova (međuredna kultivacija, okopavanje i dr.). Dozvolu za primjenu herbicida nakon sjetve, a prije nicanja (pre-em) tikava u Hrvatskoj imaju pripravci DUAL GOLD 960 (S-metolaklor) i KOBAN 600 (petoksamid). Uglavnom suzbijaju (uz uvjet da nakon primjene padne kiša) jednogodišnje uskolisne korove (koštan, muhare, svračicu). U slučaju velike količine oborina na laganim i propusnim tlima može doći do, manje ili više prolaznog, fitotoksičnog učinka. Nakon nicanja korova (i bundeve) dozvolu za primjenu u Hrvatskoj imaju samo pripravci LEOPARD 5 (kizalofop- P) i FOCUS ULTRA (cikloksidim). Izvrsno suzbijaju jednogodišnje (koštan, muhare, svračicu, proso) i višegodišnje uskolisne (pirika, sirak, troskot) trave. Visoko su selektivni prema bundevi. Dozaciju treba prilagoditi vrsti i fazi razvoja korova (navedeno u uputstvu za uporabu). Niže dozacije se primjenjuju protiv jednogodišnjih korova i korova u mlađem razvojnom stadiju, a više dozacije protiv višegodišnjih korova i odraslijih korova. Treba ih primijeniti prije cvatnje bundeve. Za suzbijanje širokolisnih korova u bundevama u Hrvatskoj nema registriranih herbicida. Poznato mi je da proizvođači uljne buče uvoze (temeljem „Izvanredne dozvole“) pripravke STOMP AQUA (pendipendimetalin) i CENTIUM 36 CS (klomazon) koji imaju dopuštenje za primjenu u uljnoj buči u nekim zemljama EU (Austrija, Njemačka). Preporučujem pretplatniku da se na ovaj način pokuša opskrbiti potrebnim herbicidom. Oba se primjenjuju nakon sjetve, a prije nicanja korova i bundeve. Stomp Aqua slično djeluje kao Dual Gold 960 i Koban 600, dok Centium 36 CS dobro djeluje na jednogodišnje širokolisne korove. Osim toga, Centium 36 CS iskazuje dobru selektivnost prema bundevama (inače osjetljive na herbicide).

doc.dr.sc. Klara BARIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 466
Sljedeći članakZaštita bilja pitanje br. 33
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.