Šaljem plod biljke za koju nisam siguran što je i je li jestiva. Možete li je determinirati?

Samo temeljem pristiglog ploda, izbojka i sjemenki bez informacija o uvjetima i načinu uzgoja, vremenu dozrijevanja, veličini stabla, obliku krošnje, izgledu lista i drugima – teško je determinirati i odgovoriti o kojem je limunu riječ, odnosno jesu li plodovi jestivi, a na osnovu ploda vidljivo je da je riječ o limunu. Riječ je o plodovima manjih dimenzija i vidljivi su izbojci s bodljama, moguće je da je riječ o nekom križancu ili o trolisnom limunu – Poncirus trifoliata koji se vrlo često koristi kao podloga. Međutim, problematika determinacije sorata unutar voćnih vrsta dosta je složena zbog specifičnih svojstava svake pojedinačne vrste što se može potvrditi i u niže navedenim svojstvima limuna. S obzirom na uvjete uzgoja postoji nekoliko osnovnih sorata koje se uzgajaju u nas (‘lisbon’, ‘mayer’, ‘eureka’, ‘mjesečar’), ali isto tako i velik broj mutacija i klonova. S obzirom da je limun zimzelena voćna vrsta u povoljnim uvjetima raste i razvija se cijelu godinu. Na stablu se istodobno nalaze razvijeni cvjetni pupovi, otvoreni cvjetovi, zametnuti poluzreli i zreli plodovi. Listovi na izbojcima su naizmjenično poredani, jajoliki su ili lagano izduženi, a rubovi slabo nazubljeni. Na izbojcima se često uočavaju bodlje. Morfološka svojstva limuna pod velikim su utjecajem uvjeta uzgoja i podloge. Limun se može uzgajati na vlastitom korijenu ili na podlozi drugih vrsta roda Citrus ili Poncirus. Važno je znati da o izboru podloge ovisi način držanja limuna tijekom zime. Podloge za limun tako mogu biti zimzelene i listopadne. Listopadne podloge se najčešće koriste za uzgoj limuna u posudama. Međutim, vrlo često se može dogoditi da i kod zimzelenih podloga zbog neadekvatnih uvjeta za rast limuna dolazi do opadanja listova ili cvjetova i pupova. Stoga je u kontinentalnim krajevima poželjno limun čuvati u prostorima gdje je temperatura u razdoblju zimskog mirovanja između 0 i 12 oC. Isto tako, može se dogoditi da kod cijepljenog limuna može doći do sušenja nacijepljenog dijela, a tada potjera podloga koja također može razviti plodove. S obzirom na velik broj mogućnosti i temeljem svega navedenog može se reći da je limun dosta specifična vrsta te je za procjenu, opis i utvrđivanje naziva sorte/klona potrebno puno informacija kako bi se iznijeli pravovaljani zaključci.

prof. dr. sc. Martina SKENDROVIĆ BABOJELIĆ

Prethodni članakNa kojoj se udaljenosti od prometnica mora saditi povrće iz eko uzgoja?
Sljedeći članakU kojem omjeru uključiti kukuruznu silažu u obrok goveda?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.