Zašto su kontejnirane sadnice bolje od „standardnih“ i da li se zbilja mogu saditi cijele godine. Ima li kakvih razlika što se tiče sadnje?
lako kontejnirane sadnice možemo saditi cijele godine, pa i ljeti, ipak je bolje izbjegavati sadnju kada su vrlo visoke temperature zraka. Zbog velikih vrućina, obično praćenih sušom, povećana je mogućnost da se posađene biljke neće ukorijeniti. Najbolje vrijeme za sadnju većeg broja trajnica je proljeće, od ožujka do svibnja, ili jesen, od rujna do studenoga. Ruže i listopadno grmlje i drveće sade se u drugoj polovici listopada, kad padne lišće, ili u ožujku i travnju. Stabla i grmovi mogu se saditi i zimi, pod uvjetom da tlo nije smrznuto. Za sadnju crnogorice i drugoga zimzelenog bilja, vrijeme sadnje je jesen, rujan i listopad, te proljeće, ožujak i travanj. Vrtni centri nude nam sadnice u kontejnerima gotovo cijele godine. Naime, kontejnirane sadnice, u manjem ili većem loncu i sa zemljom oko korijena, možemo saditi cijele godine ako nam to dopuste vremenske prilike, odnosno, ako zemlja nije smrznuta ili jako vlažna. Međutim, vrijeme sadnje najviše ovisi o vrsti biljke. Neke Ijetnice koje su osjetljive na mraz sadimo tek sredinom svibnja u kontinentalnim krajevima. Neke biljke podnose blagi mraz pa ih možemo saditi znatno prije, početkom ožujka.

Darko KANTOCI, dipl. ing.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako mogu dobiti slatko vino?
Sljedeći članakKako uzgojiti smilje?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.