Kako je smilje u posljednjih nekoliko godina jako traženo na tržištu, samoniklo smilje se u prirodi nekontrolirano bere i sakuplja. Negativne posljedice navedenog utječu na postupni izostanak ove ljekovite i aromatične biljke s njenih prirodnih staništa. Na žalost, nedovoljno se važnosti pridaje načinu branja smilja, koje pripada kategoriji zaštićenih biljaka.

U Hrvatskoj se uz samoniklu vrstu H. italicum ili primorsko smilje s podrvrstama H. italicum subsp. italicum i H. italicum subsp. microphyllum uzgaja i ukrasna vrsta H. arenarium ili pješčano smilje. Kako se vrsta H. arenarium koristi isključivo u dekorativne svrhe pri vrtnom oblikovanju, tako ona nema značaj u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji ili u kulinarstvu.

Kako se prije branja i sakupljanja zaštićenih biljaka treba ishoditi odgovarajuće dopuštenje koje izdaje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, tako se ono odnosi samo na lokacije gdje nisu ugrožene biljne vrste koje se namjeravaju sakupljati. Važno je napomenuti da se sakuplja najviše dvije trećine biljnoga fonda, te se biljke moraju rezati, kako bi se održale na prirodnim staništima umjesto da se vade zajedno s korijenom i na taj način iskorjenjuju.

Sve veći značaj na tržištu

S obzirom na potražnju smilja na tržištu i postupno nestajanje samonikloga smilja u prirodi, smilje na poljoprivrednim površinama u posljednje vrijeme zauzima sve veći značaj. Vrsta H. italicum ili primorsko smilje raste u obliku grma visine 30 do 70 cm. Kako se radi o kserofitskoj biljci, deblja kutikula listova i guste dlačice na njihovom naličju štite puči od jače transpiracije. Razgranati podzemni izdanak rizom, koji duboko prodire u tlo sa širim provodnim nitima ksilema, također osigurava prilagodbu smilja sušnim uvjetima staništa. Smilje raste na krševitim tlima mediteranskog područja, te uz jaču insolaciju i visoke temperature može podnijeti i oštrije zime na lokalitetima s višom nadmorskom visinom.

U poljoprivrednoj proizvodnji važna vrsta je H. italicum ili primorsko smilje i zato je jako važno razlikovati je od vrste H. arenarium ili pješčano smilje. H. italicum ima sitnije igličaste listiće, svijetlo žute cvjetove, bujnije i više grmove u odnosu na vrstu H. arenarium, kod koje su listovi duguljastog ovalnog oblika, a cvjetovi tamnije žute boje.

Agrotehnika uzgoja

Za uzgoj smilja pogodna su laganija, propusna tla, koja imaju dovoljnu količinu kalcija. Važno je izbjegavati teška tla s većom količinom vlage i kiselom pH reakcijom. Stjenovita tla mogu se privesti uzgoju smilja mehaniziranim usitnjavanjem putem drobilica, koje osiguravanju krupnoću agregata od 2 mm do 75 mm.

smilje

Nasadi smilja traju pet do osam godina, a podižu se nakon kultura koje ostavljaju tlo sa što manje korova. Dobar predusjev su leguminoze, koje se mogu ukloniti krajem kolovoza. Za sadnju smilja tlo se priprema oranjem krajem ljeta ili početkom jeseni i kultivacijom nakon oranja u jesen ili u proljeće ovisno o odabiru jesenje ili proljetne sadnje. Kako je gnojidba posebno važan agrotehnički zahvat, tako ona treba biti u skladu sa stručnom preporukom na osnovu kemijske analize tla.

Zbog svoje primjene u farmakološke i kozmetičke svrhe, ljekovito i aromatično bilje najčešće se uzgaja po principima ekološke poljoprivredne proizvodnje. U tome slučaju prilikom gnojidbe i dalje prihrane nasada smilja potrebno je koristiti gnojiva koja imaju dozvolu u ekološkoj proizvodnji. Gnojidba stajskim gnojem nije preporučljiva jer u slučaju njegove lošije kvalitete može doći do pojave nepoželjnih korova.

Sadnji presadnica prethodi njihova nabava. Presadnice mogu biti uzgojene iz sjemena (generativno) ili vegetativno (reznicama, dijeljenjem busena ili mikro razmnožavanjem). Mikro razmnožavanje u uvjetima in vitro najkvalitetniji je i najsigurniji način razmnožavanja u komercijalnoj proizvodnji presadnica, no s druge strane rjeđe je zastupljen.

Proizvodnja presadnica smilja iz sjemena

Uzgoj smilja na poljoprivrednim površinama zahtjeva nabavu deklariranog sadnog materijala kod registriranih proizvođača presadnica ili rasadnika. Proizvođači presadnica smilja svoju proizvodnju trebaju registrirati putem Fitoupisnika ako sadni materijal trže komercijalnim proizvođačima, koji stavljaju na tržište svoje proizvode od smilja. Fitoupisnik vodi Ministarastvo poljoprivrede unutar Fitosanitarnog informacijskog sustava. Proizvođačima presadnica smilja, koji su upisani u Fitopisnik radi se provjera zdravstvenog stanja svakog ciklusa proizvodnje presadnica, nakon čega slijedi izdavanje biljne putovnice (prateće isprave i/ili etikete važne prilikom prodaje presadnica smilja).

Na što paziti tijekom sadnje presadnica?

Sadnja presadnica smilja na prethodno pripremljeno tlo može se obavljati u proljeće ili u jesen. Tijekom jesenje sadnje važno je da su presadnice dovoljno ojačale i odrvenjele u baznome dijelu, kako bi mogle prezimiti na otvorenom. Sklop biljaka u nasadu smilja važno je prilagoditi postojećoj mehanizaciji. Tako je prilikom sadnje presadnica smilja sađenih u redove na razmake 0,7 m x 0,4 m potrebno je osigurati 35 000 biljaka/ ha, dok će pri sadnji na razmake 0,6 m x 0,3 m biti potrebno 55 000 biljaka/ha.

Tijekom početne faze rasta mladih biljaka, nasadu je potrebno osigurati navodnjavanje. Kada nasad ojača, a biljke razviju podzemni izdanak, nasad smilja više neće imati značajnije potrebe za vodom. U prvim godinama uzgoja smilja, korovi mogu činiti veće probleme, te je stoga važno redovito obavljati međurednu kultivaciju kojom će se ujedno i razbiti pokorica tla. Kultivacija mladih nasada ovisno o pojavi korova treba biti češća u odnosu na starije nasade smilja, koji se najčešće kultiviraju dva puta godišnje. Jačanje mladog nasada postići će se češćim orezivanjem grmića, čime će se kasnije povećati gustoća grmova, koja određuje kvalitetnije prinose.

Zaštita smilja

Zaštita nasada smilja, koje je relativno otporno na bolesti i štetnike usmjerena je na pojavu gljivičnih bolesti te štetnika poput lisnih i štitastih uši, štitastog moljca, kalifornijskog tripsa, lisnih minera i gusjenica moljaca. Prinosi nasada smilja variraju ovisno o starosti i ekološkim uvjetima mikrolokaliteta Košnja se provodi u skladu s namjenom njegove proizvodnje (za dobivanje sušenoga cvijeta ili eteričnog ulja). Pri proizvodnji sušenog cvijeta, košnja cvasti se obavlja kada je trećina cvjetova u punoj cvatnji. Tako se prinosi svježeg cvijeta u punoj zrelosti nasada kreću od 7 do 8 t/ ha. Od njih se dalje može dobiti od 3,5 do 4 t/ha suhoga cvijeta. U cilju proizvodnje eteričnog ulja košnja se obavlja kada je u nasadu otvoreno 50% cvjetova, a destilirat se mogu i stabljike i cvjetovi.

Prinosi eteričnog ulja mogu varirati od 8 do 12 kg/ha, a od približno 750 kg smilja u svježem stanju može se dobiti kilogram destilata eteričnog ulja (Stepanović, 2009). U sezoni moguće je obaviti dva otkosa. Prvi otkos obavlja se u srpnju, a drugi do prve polovice listopada. Zbog svojih sastojaka (italdion, α-kariofilen, γ-kurkumen, α-pinen, β-pinen, linalol, geraniol, nerol) eterično ulje smilja interesantno je u farmaceutskoj industriji jer preparati na bazi smilja imaju antialergijsko, antikoagulantno, antiseptično, diuretsko, fungicidno i antiinflamatorno djelovanje.

Eterično ulje smilja u posljednje vrijeme također postaje sve više interesantno i u kozmetičkoj industriji. Uzevši u obzir potražnju ove aromatične i ljekovite biljke na tržištu, zasigurno je važno razmotriti mogućnosti njenog intenzivnijeg uzgoja na poljoprivrednim površinama u mediteranskom području Hrvatske.

Ekološka proizvodnja

S obzirom da se preporuča uzgajati smilje po principima ekološke proizvodnje, u skladu s time koriste se sredstva dozvoljena u ekološkoj zaštiti bilja. Čajem od stolisnika i pripravkom na bazi preslice suzbijaju se gljivične bolesti poput sive plijesni Botrytis sp i bolesti polijeganja Pythium sp., Rhyzoctonia sp. Pri pojavi koncentrične pjegavosti lista Alternaria sp. zaštita uključuje pripravak na bazi luka i pripravak na bazi preslice.

U slučaju napada nasada smilja lisnim ušima mogu se koristiti sapunska emulzija, pripravak na bazi luka, pripravak na bazi pelina ili pripravak na bazi koprive. S druge strane, pripravak na bazi ljute paprike i papra koristi se u zaštiti od kalifornijskog tripsa i lisnih minera.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje