Posadila sam oko 3000 lukovica gladiola u razmacima od 2 tjedna. Kad je kod prvih niknulo četiri lista primijetila sam na stabljici hrđave mrlje i listovi su počeli žutjeti i sušiti se. Pojedine biljke su skroz propale. Kad su procvale, cvijet je imao vodenaste prozirne mrlje i na pojedinima su cvjetovi bili zakržljali. Na nekima su se pojavile i sive nakupine. Pretpostavljam da je bolest siva plijesan jer je u razdoblju kad su počele nicati padala kiša, a poslije kiše su bile velike vrućine. Zanima me jesu li te lukovice dobre za sadnju iduće godine, ako jesu moraju li se dezinficirati prije skladištenja i ako da, čime bi bilo najbolje tretirati? Isto tako možete li mi savjetovati čime bi trebalo tretirati gladiole radi prevencije bolesti, jer sam ih tretirala sa sredstvom Signum 2 puta u razmaku od 10 dana, ali mislim da je tretiranje bilo prekasno?

ODGOVOR

Prema opisu neželjenih promjena pri uzgoju gladiola svakako se može posumnjati na zarazu različitim uzročnicima bolesti: plijesni (Botrytis gladiolorum), ali također u našim uvjetima čestu hrđu gladiola (Uromyces transversalis). Na lukovicama gladiola se prenosi i gljivica Fusarium oxysporum f.s. gladioli, koja može uzrokovati žućenje i propadanje mladih biljčica. Budući da je tijekom ljetnih mjeseci (lipanj, srpanj, kolovoz) zabilježeno oko 66 % više oborina od očekivanih vrijednosti, uz vrućinu, sve izraženiju sparinu (s mjesečnim prosjecima oko 80 %) i dugotrajnije zadržavanje vlage na biljkama od jutarnje rose, uvjeti za razvoj različitih uzročnika bolesti gladiola (npr. Botrytis, Uromyces, Septoria, Fusarium i dr.) u 2020. sezoni su bili vrlo povoljni. Lukovice gladiola iz vlastite proizvodnje, pri čemu su matične biljke bile zaražene uzročnicima bolesti, sigurno mogu predstavljati značajan izvor zaraze u narednoj sezoni. Budući da se lukovicama prenosi više uzročnika bolesti (npr. Botrytis, Fusarium, Penicillium i dr.) preporučujemo ih potapati do 15 minuta u propisanoj otopini fungicida šireg spektra djelotvornosti, npr. u razvijenim zemljama stručne službe u tu svrhu preporučuju tiofanat-metil (u pripravku Topsin M). Dobro je i mlade biljčice gladiola nakon nicanja zalijevati otopinom propamokarba (Proplant SL). Mjere folijarne zaštite gladiola od uzročnika bolesti treba započeti preventivno, svakako prije vidljivih simptoma. Broj i razmake primjene fungicida u gladiolama primarno određuje količina i raspored oborina. Osim kombiniranog fungicida koji je korišten u 2020. sezoni (Signum DF), moguće je naizmjenično primijeniti i druge koji u našoj zemlji imaju dopuštenje za primjenu u ukrasnom bilju i cvijeću: npr. za suzbijanje hrđa, pjegavosti i pepelnica moguće je planirati Quadris, Fond 12 E, Topas 100 EC, Zato 50 WG i Neoram. Također, za suzbijanje plijesni na gladiolama moguće je primijeniti specifične „botriticide“: npr. Switch, Teldor i Pyrus SC. Od neželjenih organizama životinjskog podrijetla moguća je u gladiolama pojava tripsa i štetnih gusjenica.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSmijem li preorati livade?
Sljedeći članakCijepljenje stare jabuke
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.