Šaljem biljne uzorke sa znakovima sušenja (vinova loza, lončanica Asparagus, bor i kivi) budući da se zadnjih godina na spomenutim biljnim vrstama javljaju znakovi sušenja i otpadanja lišća, nakon toga raste mlado lišće koje se naknadno ponovno osuši. Negativne promjene su i na plodovima šljiva, koje dozrijevaju samo dopola, a naknadno požute i otpadaju. Također, suše se stabla marelica i crnogorica. Stanujem u ulici uz tvornicu crijepa, za koji smatram da ispušta onečišćenja koja smetaju normalnom rastu i razvoju biljaka.
Prema dostavljenim uzorcima vidljivo je potpuno sušenja lišća, iz kojeg nije moguće prepoznati neku gospodarski učestaliju i/ili opće proširenu biljnu bolest ili biljnog nametnika. Ukoliko se takve negativne promjene na biljkama dešavaju i kod ostalih stanovnika spomenute ulice tada bi se moglo posumnjati i na moguće industrijsko onečišenje. Ali, da bi se isto dokazalo potrebne su analize biljnih uzoraka u ovlaštenim laboratorijima (moguće na teške metale ili onečišćenja koja pretplanik opisuje – npr. ostaci boje za crijep). Preporuka: Ako se takve promjene dešavaju kod više stanara ulice ili gradskog kvarta u blizini spomenute tvornice, savjetujem da pomoć potražite u nadležnim gradskim upravnim odjelima (zaštita okoliša i ljudskog zdravlja). Pokušajte na trošak gradskog proračuna putem ovlaštenih inspekcija pokrenuti ovlašteno uzimanje biljnih uzoraka i analitičku obradu u ovlaštenim laboratorijima (npr. Zavod za javno zdravstvo). Tek na taj način možete potvrditi svoje moguće opravdanu sumnju o industrijskom onečišćenju vašeg bilja.

mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

Prethodni članakNova isplata iz IPARD-a za podizanje, navodnjavanje i protugradnu zaštitu voća
Sljedeći članakPlaćam komunalno, a sve sam održavam
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.