Radi se o mladom nasadu lijeske posađenom u jesen 2013.g. Pojavili su se simptomi bljedila i žutila na listovima, a se nastavljaju pojavljivati i na mladim listovima. Površina nasada je 1 ha.
Na mladim listovima lijeske blijeda boja lista i žutilo između nervature, moglo bi se raditi o nedostatku dušika. Simptomi koji se nalaze na mlađem lišću, mogli bi biti posljedica nedostatka magnezija. Simptomi nedostatka magnezija vezani su na razgradnju klorofila, pa se javljaju u obliku kloroze. Kloroza se javlja između lisnih žila i po rubovima lista. Listovi su mramorirani sa svjetlijim dijelovima među lisnom nervaturom. Kod jačeg nedostatka dolazi do pojave nekrotičnog (mrtvog) tkiva između žila lista. Nedostatak nekog od elementa može biti i posljedica viška drugih. Zbog toga za precizno utvrđivanje uzroka nedostatka hraniva trebalo bi listove dati na laboratorijsku analizu i vršiti ciljanu prihranu. Kako gnojidba organskim gnojivima (stajnjak, kompost i peletirana organska gnojiva) dobro balansiraju količine hranjiva u tlu, sporim otpuštanjem makro i mikroelemenata, preporučili bi gnojidbu s jednim od industrijskih organskih gnojiva koji postoje na našem tržištu. Takva kvalitetna organska gnojiva su Fertor, Siforga i Organico. Sadrže peletirani sterilizirani kokošji gnoj, bez sjemena korova, bez uzročnika bolesti i otrova, sadrže dovoljnu količinu makro i mikroelemenata, imaju visok postotak organske materije, visoki postotak suhe tvari, odnosno malu količinu vode. Zbog toga se mogu dugo i dobro skladištiti, lagano transportirati, lako primjenjivati, a u tlu dobro i postepeno otpuštaju hranjiva u obliku lako pristupačnom biljkama.

mr. sc. Chiara PAGLIARINI

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakGnojidba pitanje br. 24
Sljedeći članakVinogradarstvo pitanje br. 60
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.