Radi se o mladom nasadu lijeske posađenom u jesen 2013.g. Pojavili su se simptomi bljedila i žutila na listovima, a se nastavljaju pojavljivati i na mladim listovima. Površina nasada je 1 ha.


Na mladim listovima lijeske blijeda boja lista i žutilo između nervature, moglo bi se raditi o nedostatku dušika. Simptomi koji se nalaze na mlađem lišću, mogli bi biti posljedica nedostatka magnezija. Simptomi nedostatka magnezija vezani su na razgradnju klorofila, pa se javljaju u obliku kloroze. Kloroza se javlja između lisnih žila i po rubovima lista. Listovi su mramorirani sa svjetlijim dijelovima među lisnom nervaturom. Kod jačeg nedostatka dolazi do pojave nekrotičnog (mrtvog) tkiva između žila lista. Nedostatak nekog od elementa može biti i posljedica viška drugih.

Zbog toga za precizno utvrđivanje uzroka nedostatka hraniva trebalo bi listove dati na laboratorijsku analizu i vršiti ciljanu prihranu. Kako gnojidba organskim gnojivima (stajnjak, kompost i peletirana organska gnojiva) dobro balansiraju količine hranjiva u tlu, sporim otpuštanjem makro i mikroelemenata, preporučili bi gnojidbu s jednim od industrijskih organskih gnojiva koji postoje na našem tržištu. Takva kvalitetna organska gnojiva su Fertor, Siforga i Organico. Sadrže peletirani sterilizirani kokošji gnoj, bez sjemena korova, bez uzročnika bolesti i otrova, sadrže dovoljnu količinu makro i mikroelemenata, imaju visok postotak organske materije, visoki postotak suhe tvari, odnosno malu količinu vode. Zbog toga se mogu dugo i dobro skladištiti, lagano transportirati, lako primjenjivati, a u tlu dobro i postepeno otpuštaju hranjiva u obliku lako pristupačnom biljkama.

Prethodni članakKokošje gnojivo Fertor i njegova upotreba
Sljedeći članakKako ispravno filtrirati vino, a da ne izgubi okus i miris?
mr. Chiara Pagliarini
mr. Neda Pagliarini rodila se 15. siječnja 1939.g. Osnovnu školu i gimnaziju pohađala je u Zagrebu, gdje stalno boravi od 1941. g. do danas. Završila je Poljoprivredni fakultet u Zagrebu 1963. g. i postdiplomski studij iz smjera Zaštite bilja-Entomologija 1968.g. Dugi niz godina stručni je suradnik Gospodarskog lista. Sa svojim radovima i dalje sudjeluje na stručnim skupovima, drži predavanja te se i nadalje aktivno bavi zaštitom nabrojenih kultura. mr. Neda Pagliarini rodila se 15. siječnja 1939.g. od oca Talijana i majke Hrvatice. Osnovnu školu i gimnaziju pohađala je u Zagrebu, gdje stalno boravi od 1941. g. do danas. Po završetku srednje skole 1957 g. upisala se na Poljoprivredni fakultet u Zagrebu, na kojem je diplomirala u lipnju 1963 g., a neposredno po završetku studija, upisala postdiplomski studij iz smjera Zaštite bilja-Entomologija, koji uz redovan posao studij završava 1968.g. U rujnu 1963 zaposlila se na tadašnjem Zavodu za entomologiju, na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu kod prof. dr. Željka Kovačevića. Nakon godine dana nastavila je raditi u novo osnovanom “Laboratoriju za faunistička istraživanja”, koji je osnovao i vodio prof. dr. Željko Kovačević, kao posebni odjel Instituta za zaštitu bilja u Zagrebu. Tu je radila na ekološko faunističkim istraživanjima do 1972 g. Kasnije nastavlja raditi u Institutu na zaštiti poljoprivrednih kultura od štetnika, a ubrzo samo na zaštiti povrća i ukrasnog bilja u zaštićenom prostoru i u polju, uz ispitivanje djelotvornosti novih insekticida i akaricida na tom području. Kroz suradnju i vršenje savjetodavne funkcije brojnim poljoprivrednim proizvođaćima stiče veliko praktično iskustvo. Sudjeluje na pisanju prvog izdanja priručnika “Zaštita povrća”, 1997-e godine dopunjenog drugog izdanja, a 2004 godine trećeg, ponovo dopunjenog izdanja istog priručnika, sada pod imenom "Štetočinje povrća". Svakom od autora bio je zadužen da napiše područje njegove najuže djelatnosti. Nakon odlaska u mirovinu krajem 1994. g., pokreće i objavljuje u zajednici s nekoliko koautora, priručnik za proizvođaće i ljubitelje cvijeća, knjigu “Sve o krizantemi”, prvu u biblioteci “Cvijeće”. U međuvremenu izašlo je još nekoliko knjiga na kojima je sudjelovala. To su "Sobno i balkonsko cvijeće", "Vrtno cvijeće", "Ruže, ukrasno grmlje i drveće" (2001) u izdanju Gospodarskog lista, čiji je dugogodišnji suradnik. U proljeće 2003. godine objavljuje 2 priručnika "Pelargonije uzgoj i zaštita" i "Petunije-Surfinije uzgoj i zaštita". Sa svojim radovima i dalje sudjeluje na stručnim skupovima, drži predavanja te se i nadalje aktivno bavi zaštitom nabrojenih kultura.